Kreditna kriza

[klik.boom.]

Predlazem da se ovde kace tekstovi koji se bave krizom koja je ovog meseca napunila i svoj prvi rodjendan, a raste brze od bilo kog novorodjenceta.

Kao prvi prilog kacim tekst iz Gardijana, od 30. avgusta, koji je na engleskom ali je izuzetno zanimljiv glede onoga sto se moze desavati u Britaniji ove jeseni.


Economy at 60-year low, says Darling. And it will get worse

Chancellor says Labour failing to communicate with voters

• Nicholas Watt, chief political correspondent
• The Guardian,
• Saturday August 30 2008

Photograph: Junko Kimura/Getty images


Britain is facing "arguably the worst" economic downturn in 60 years which will be "more profound and long-lasting" than people had expected, Alistair Darling, the chancellor, tells the Guardian today.
In the government's gravest assessment of the economy, which follows a warning from a Bank of England policymaker that 2 million people could be out of work by Christmas, Darling admits he had no idea how serious the credit crunch would become.
His blunt remarks lay bare the unease in the highest ranks of the cabinet that the downturn is making it all but impossible for Gordon Brown to recover momentum after a series of setbacks.
His language is much starker than the tone adopted by the prime minister, who aims to revive his premiership this autumn by explaining how he will help struggling families through the downturn.
The chancellor, who says that Labour faces its toughest challenge in a generation, admits that Brown and the cabinet are partly to blame for Labour's woes because they have "patently" failed to explain the party's central mission to the country, leaving voters "pissed off".
In a candid interview in today's Guardian Weekend magazine, Darling warns that the economic times faced by Britain and the rest of the world "are arguably the worst they've been in 60 years". To deepen the sense of gloom, he adds: "And I think it's going to be more profound and long-lasting than people thought."
The economic backdrop presents Labour with its toughest challenge since the 1980s. "We've got our work cut out. This coming 12 months will be the most difficult 12 months the Labour party has had in a generation," he says. But Labour has been lacklustre. "We've got to rediscover that zeal which won three elections, and that is a huge problem for us at the moment. People are pissed off with us.
"We really have to make our minds up; are we ready to try and persuade this country to support us for another term? Because the next 12 months are critical. It's still there to play for."
Darling was given a personal taste of the austere climate when ticked off by a waiter for ordering a second bottle of wine during a meal with his wife, Maggie, and another couple. "The waiter came over and said 'too much wine' in a loud voice. So we stuck to one bottle for the entire meal."
Darling admits that he was recently challenged at a petrol station by a motorist struggling with the rising cost of petrol. "I was at a filling station recently and a chap said: 'I know it's to do with oil prices - but what are you going to do about it?' People think, well surely you can do something, you are responsible - so of course it reflects on me."
But he has some words of comfort for Brown when he predicts there will be no leadership challenge against the prime minister. He also reveals that Brown has no plans to carry out an imminent cabinet reshuffle as he delivers a defiant put-down to critics who have said that he could be replaced as chancellor.
"You can't be chopping and changing people that often," he says. "I mean, undoubtedly before the end of the parliament he will want to do a reshuffle, but I'm not expecting one imminently. I do not think there will be a reshuffle."
Darling does not name names, but says some people want his job and have been trying to undermine him. Many in the Treasury believe that Ed Balls, the schools secretary, has been less than supportive. "There's lots of people who'd like to do my job. And no doubt," he adds, half under his breath, "actively trying to do it."
The chancellor's remarks about the economy - in an interview conducted over two days at his family croft on the Isle of Lewis - highlight the nerves at the top of the government after the loss of Labour's 25th safest seat in Britain in the Glasgow East byelection in July. The Tories are comfortably ahead in polls as leaders return on Monday after the holiday.
Darling, who speaks about how the prime minister is one of his oldest friends in politics, admits Brown has struggled to connect with voters. Asked whether Brown can communicate Labour's mission, he says: "Yes, I do think he can."
Asked why Brown has not done so, Darling falters as he says: "Er, well. Well, it's always difficult, you know ... But Gordon in September, up to party conference, has got the opportunity to do that. And he will do that. It's absolutely imperative."
Darling even describes himself as "not a great politician". Saying how he usually avoids personal interviews and photographs, he says maybe "that's why I'm not a great politician. You know, I'm not very good at looking at pictures and subjecting them to the equivalent of textual analysis".
Today's interview was designed to show the chancellor in a more personal light after a year in which he faced criticism over Northern Rock and the loss of discs with details of half the population. He says nothing of tensions with No 10 after he was reportedly rebuffed by Brown when he pointed out the dangers of abolishing the 10p tax rate.
His press adviser tells Darling, whose relations with Downing Street have been tense over the past year, to speak his mind in the interview. "Now Alistair," the adviser tells the chancellor as Decca Aitkenhead begins the interview. "Tell her everything. Make sure you tell her everything."

[operarius]

Britanski premijer Gordon Braun objavio je juče planove o ulaganju jedne milijarde funti (1,8 milijardu dolara) u ozdravljenje obolelog stambenog tržišta zemlje, koje pati od najtežeg loma od ranih devedsetih godina.
Mere vlade ciljaju ljude koji prvi put kupuju stan, i porodice u opasnosti da ostanu bez krova nad glavom zbog neplaćanja uvećanih stambenih kredita.
Britanci sa porodičnim godišnjim primanjem manjim od 60.000 funti moći će od države da dobiju tri petogodišnja zajma u vrednosti 30 odsto stana ili kuće. Moguće je da će vlada ukinuti i poreze koji kupac plaća pri nabavci nekretnina.
Vlada takođe obećava da će pomoći ugroženim porodicama da spasu svoj dom od zaplene. U nekim slučajevima država će kupovati kuće od hipotekarnih banaka i davati ih nazad u najam porodicama po prihvatljivim cenama.
Mere treba da spreče britansku ekonomiju od pada u recesiju i uvećaju popularnost laburističke partije koja trenutno zaostaje 20 poena iza opozicionih konzervativaca i rizikuje da izgubi naredne izbore.
Konzervativna partija napala je mere kao "kratkoročan plan spasavanja" premijera.

http://www.pregled.co.yu/evropa.php?vest=20094

[tvar]

Kreditna kriza galopira: Kuća u Detroitu prodaje se za dolar!

Kuća u Detroitu koja je prije samo dvije godine kupljena za 65.000 dolara danas je na prodaju za ravno – jedan dolar! Posljedice su to galopirajuće kreditne krize u SAD-u, koja je mnoge vlasnike nekretnina natjerala da svoje skupo plaćene nekretnine prodaju u bescjenje.

Tako za jedan dolar možete kupiti veliki sok u McDonald'su ili rabljenu VHS kasetu u trgovini 7-Eleven, ali i – kuću u Detroitu. Naravno da je riječ o izdvojenom primjeru koji nikako nije pravilo, ali čak i taj jedan primjer pokazuje u kakvoj se situaciji našlo američko tržište nekretnina, naročito u jednom od najsiromašnijih američkih gradova kakav je Detroit.
Dotična kuća nalazi se tek nekoliko blokova od detroitske zračne luke te je prije dvije godine smatrana najljepšom kućom u bloku, koja je kupljena za 65.000 dolara u rujnu 2006., kazao je u razgovoru za Detroit News prvi susjed Carl Upshaw.
No, prošlog ljeta kuća je zbog krize s drugorazrednim hipotekarnim kreditima otišla na bubanj, a nedugo potom pojavili su se "lešinari", svjedoči Upshaw.
"Odnijeli su sve, od zidnih obloga do ograde, a onda su ušli unutra i uzeli sve što se dalo uzeti. Vodovodne cijevi, bakrene žice, peć i električne instalacije od rasvjete, pa čak i kuhinjski sudoper – sve je otišlo", rekao je prvi susjed odavno prazne kuće, koju su vlasnici napustili kad više nisu mogli vraćati kredit.
"Nisam nikad vidio kuću na tržištu za jedan dolar", kazao je listu lokalni agent za nekretnine Kent Colpaert i dodao: "Nažalost, riječ je o običnoj ljušturi od kuće."
Zanimljiv je podatak i da će prodaja kuće za jedan dolar najviše stajati banku koja je za nju izvorno dala hipotekarni kredit. Naime, banka je bila toliko očajna da se riješi dotične kuće da je ponudila 2500 provizije agenciji za nekretnine te dodatnih 1000 dolara bonusa za agenta koji sklopi ugovor o prodaji za jedan dolar. Uz to, banka će pokriti i 500 dolara koliko iznose troškovi kupca, a kad se tomu dodaju zaostali porez i računi za vodu, ispada da će banka na prodaji dotične kuće "zaraditi" jedan dolar, a izgubiti 10.000 dolara.

Izvor

[tvar]

Kreditna kriza pogodila čak i Saint Tropez
[FONT=&quot]
[/FONT] Trgovine luksuznom robom, hoteli i druge uslužne djelatnosti namijenjene onima dubokog džepa izvješćuju o dramatičnom padu poslovanja u Saint Tropezu, tradicionalnom francuskom ljetovalištu bogatih i slavnih, budući da kreditna kriza uzima danak.

Broj jahti koje se usidre u tom gradu navodno je pao za 50 posto dok malotrgovci izvješćuju kako je potrošnja velikih svota novca koju su bilježili prethodnih godina ostala rezervirana samo za malobrojne.
U jednom ekskluzivnom dućanu talijanske dizajnerske odjeće prodavačica tumači kako je kreditna kriza u značajnoj mjeri utjecala na potrošnju klijenata.

"Prošle je godine potrošnja u iznosu od 8.000 eura bila sasvim uobičajena. Ovog ljeta smo sretni ako prodamo robu u iznosu od 3.000 ili 4.000 eura", napominje.
U drugoj trgovini talijanske dizajnerske talijanske odjeće, ukupni promet ostvaren u srpnju je porastao no broj pojedinačnih prodaja je pao, kazala je jedna zaposlenica trgovine.
"Ostvarili smo manji broj pojedinačnih prodaja no visina potrošnje pojedinačne prodaje često je bila veoma visoka. Jedan je kupac kupio robu vrijednu više od 50.000 eura", rekla je.
Jedini koji još uvijek troše velike svote novca u tom ljetovalištu na francuskoj rivijeri, dodaje, oni su koji si mogu priuštiti gotovo neograničenu potrošnju.
"Jahte dulje od 40 metara u vlasništvu super bogatih još su tu, no broj jahti duljine 15 do 35 metara drastično je pao", naglašava Guy Chevalier, koji upravlja tvrtkom koja pruža usluge taxi prijevoza brodom, a koja klijentima naplaćuje 80 eura za vožnju do i sa njihovih brodova.
"Sasvim je moguće da je naše poslovanje za trećinu manje u odnosu na lanjsko, u St Tropez dolazi manje brodova koji se tu žele usidriti preko noći", kaže.
Direktor luke Herve Le Fauconnier naglašava da je broj plovila koja su posjetila luku toga grada upola manji u odnosu na lani.
"Ovoga je ljeta tu usidreno u prosjeku 30 brodova dok bi ih prethodnih godina bilo 60-ak", tuži se.
I osoblje hotela žali se da poslovni ljudi ove godine svoje ljeto provode prateći stanje na burzama umjesto odmarajući se.
"Ovakvo nešto nisam nikada vidio - prije bi naši klijenti došli na pravi odmor. Ovoga su ljeta za svojim računalima od osam ujutro", kazao je jedan zaposlenik hotela s četiri zvjezdice Yacca.

Izvor

[tvar]

Tko su najveći gubitnici kreditne krize?

Milijuni ljudi zbog kreditne su krize u lošijoj financijskoj situaciji nego prošle godine. Posljedice gubitka, kako prenosi BBC, osjećaju gotovo svi - počevši od nestrpljivih kupaca nekretnina s obje strane Atlantika, preko uništenih dioničara do zabrinutih zaposlenika kompanija zahvaćenih ekonomskom krizom.

Posljedice oslabljenog ekonomskog rasta pučanstvo ne osjeća isključivo na džepovima. Za upravitelje banaka, financijske regulatore i političare udarac je dvostruki - osim financijske sigurnosti, trpi i njihov ugled. Točnije, kompetentnost. BBC-jev novinar Gavin Stamp donosi popis najvećih gubitnika trenutne kreditne krize, pa na prvo mjesto stavlja banke.
Konačna izloženost banaka tržištu sekundarnih hipotekarnih kredita, čiji je kolaps utjecao i na šira kreditna tržišta, još uvijek je nepoznat. Iz investicijske banke Goldman Sachs predviđaju gubitak od 400 milijardi dolara, dok iz OECD-a predviđaju štetu od 420 milijardi. U Središnjoj banci SAD-a nešto su optimističniji pa predviđaju gubitak od 100 milijardi američkih dolara.

Inače, Međunarodni monetarni fond (MMF) u travnju je upozorio kako bi gubitci proizašli iz krize s američkim drugorazrednim hipotekarnim zajmovima na globalnoj razini mogli dosegnuti iznos od 945 milijardi dolara.
Što se ugleda tiče, kod bankara je naplata počela još u lipnju, kada su dva bivša menadžera Bear Stearnsa, Ralf Cioffi i Matthew Tannin, uhićena kao prvi direktori Wall Streeta koji su formalno optuženi za kolaps tržišta hipotekarnih kredita. Američko ministarstvo pravosuđa optužilo ih je za obmanjivanje ulagača u hedge fondove jer su ih, unatoč tome što su znali za rizik kolapsa još u ožujku prošle godine, uvjeravali da isti jako dobro posluju. Optuženo je tada i više od 400 osoba za koje se smatra da su povezani s prijevarama u hipotekarnim zajmovima.

U krizi je posrnula i britanska banka Northern Rock, koja se, iako nije bila izložena drugorazrednih hipotekarnim kreditima, pokazala ranjivom na krizu likvidnosti izazvanu potresima na tom američkom tržištu. Obje su spomenute banke pretrpjele nepopravljivu štetu.
Iz švicarske banke UBS priznali su kako će biti potrebne tri godine da povrate ugled nakon gubitka od čak 38 milijardi dolara. Predsjednik te banke Marcel Ospel dao je ostavku, postavši tako jedno od nekolicine imena koja će ostati upamćena kao ona koja su upotpunila crnu listu odgovornih za krizu - kako na američkom, tako i na europskom tržištu.

Na drugom mjestu najvećih gubitnika kojima je ekonomska kriza naplatila svoj danak su kupci kuća i ostalih stambenih prostora, kojima protekla godina nije bila nimalo laka. Zahvaljujući kreditnoj krizi, većina njih ne nalazi dovoljno novca za otplatu rata.

Izvor

[tvar]

Ispovijed menadžera rizika - kako se kreditna kriza uopće dogodila

Menadžer rizika u velikoj internacionalnoj banci u članku objavljenom u tjedniku Economist pokušava objasniti kako je došlo do kreditne krize koja već više od godinu dana trese tržišta kapitala.

Menadžer kaže da je njegovom timu na sastanku održanom na početku prošle godine, na kojem su trebali identificirati pet najvećih rizika koji bi mogli pogoditi banku tijekom te godine, bilo teško vidjeti otkud bi problemi mogli doći. Naime, kamate su bile niske, bančin portfelj zajmova praktički nije imao mana, a volatilnost tržišta bila je na rekordno niskim razinama.
Ističe da je uvijek postojao rizik da će likvidnost odjednom presušiti, ali jedino što su mogli vidjeti je da na tržište dolazi sve više gotovine jer su institucionalni investitori, hedge fondovi, fondovi državne imovine i private equity tvrtke htjeli uložiti u financijske proizvode.

Međutim, rekao je da ni jedna kriza ne dolazi niotkuda već uvijek postoje upozorenja koja treba ispravno interpretirati. U tom kontekstu spominje krizu tržišta strukturiranih kredita iz svibnja 2005. godine kada su rejting agencije obveznice General Motorsa proglasile junk obveznicama. GM-ove obveznice bile su u mnogim portfeljima pa je ta promjena rejtinga uzrokovala velika preslagivanja na tržištu.
Iz tog primjera nikad nisu izvučeni pravi zaključci, a dvije godine kasnije sve se ponovilo u puno većoj mjeri. Menadžer ističe da je do toga došlo toliko postupno da se signali za uzbunu nisu stigli upaliti.
Naime, odjel za upravljanje rizicima bio je fokusiran na zajmove i tržišne rizike, a rupa u kontroli nastala je kroz nekoliko godina u kojima su vrijednosnice temeljene na dugu i obveznice poduprte imovinom postale popularne i našle se negdje između tržišnih i kreditnih rizika.

Odjel za upravljanje rizicima napravio je dvije pogreške koje će ih skupo koštati - mislio je da će pad vrijednosti biti odmah uočen jer su podaci o padu i rastu imovine objavljivani na dnevnoj razini, a pretpostavili su i da će, ako tržište zapadne u teškoće, lako prilagoditi i likvidirati imovinu, pogotovo obveznice koje su imale AAA ili AA rejting.
Menadžer kaže i da su vjerovali rejting agencijama jer se, iako je to danas teško zamisliti, još početkom prošle godine smatralo da one znaju najbolje. To mišljenje bilo je toliko uvriježeno da bi, ako bi odjel za upravljanje rizicima obveznici dodijelio niži rejting nego agencija, njihova mogućnost ocjenjivanja odmah došla u pitanje.

Ističe i da je vrlo važnu ulogu odigrala i psihologija jer je njegov odjel bio pod pritiskom da brzo odobri transakcije. Naime, odjel za upravljanje rizicima izvješća Upravi podnosio je samostalno kako bi sačuvao svoju neovisnost, a to ih je udaljilo od ljudi koje su trebali nadzirati. U očima ljudi koji su aktivno sudjelovali na tržištu, oni nisu donosili novac, a imali su moć da kažu ne i tako spriječe realizaciju posla.
Pritisak je doveo do situacija u kojima su menadžeri rizika zanemarivali instinkte jer na sastanku nisu mogli brzo smisliti čvrste razloge zašto bi neku transakciju trebalo odbiti, pogotovo kada bi se s druge strane stola nalazio tim koji je na njoj radio tjednima.

Izvor

[tvar]

Federalne rezeve usporavaju “Černobil” derivata

Kad su Federalne rezeve ušle u spašavanje Bear Stearns-a (op.prev. – vodeće globalne kompanije za investicijsko bankarstvo, osiguranje i brokersku djelatnost), većina ljudi nije znala što je stavljeno na kocku, piše Ambrose Evans-Pritchard.

Nećemo nikada sa sigunošću znati da li je spašavanje Bear Stearns-a od zapljene 516 triliona USD sustava derivata, konačni “Černobil” za globalne financije.

“Da se Federalne rezerve nisu umiješale, imali bismo pakao”, rekao je James Melcher, predsjednik njujorškog hedge fonda Balestra Capital.

“Postojao je rizik totalnog zagušenja na početku prošlog tjedna. Nisam mislio da većina ljudi nema nikakvu ideju kako je taj lanac mogao biti loš, i još nisam siguran da Federalne rezeve mogu održati solvensto bankarstkog sustava SAD-a.”

Cijeli početak marta, prednji igrači s užasom su pratili kako Bear Sterns ide prema dnu i prelazi u sitnicu od svojih tričavih 17 milijardi nestale zaštite koja bi apsorbirala udarac.

Melcher je već bio pripravan – prirodno za čovjeka koji je ostvario basnoslovan dohodak prošle godine “opkladom” na kolapsu američkih hipotekarnih osiguranja.

“Duže vrijeme bili smo zabrinuti da s druge strane neće biti nikoga da plati za naše ugovore, tako da smo uzeli profit ranije i izašli ranije iz svega. Greenspanova politika (op.prev. Alan Greenspan, 1987-2006 predsjedatelj Federalnih rezervi SAD) vodila je k tome da je to najneodgovornija epizoda koju je svijet ikada vidio.

Predsjedavatelj Federalnih rezervi /FED/, Ben Bernanke, premješten je prekrasno brzo da obuzda krizu. U noći prošle nedjelje, pribjegao je “nuklearnoj opciji” ,pozivajući se na članak br. 13. Federalnih rezervi o “eri depresije” – koji se koristi u “neobičnim i hitnim prilikama”.

Interventi glas pet guvernera dovolio je Federalnim rezervama direktni kredit od 35 milijardi USD da spasi pretvaranje Bear Stearns-a u truplo. Držanje tog kursa, Federalne rezevne dovele su centralno bankarstvo do Rubikona.

Za razumijevanje, zašto je to pojačalo pravilnik, pogledajte zadnju registraciju Bear Stearns-a kod SEC-a (Security and Exchange Commission). Sadrži kratku tablicu ugovora o derivatima kod brokera u odnosu na 30. novembar 2007.

Bear Sterns je imao ukupno stanje od 13,4 triliona USD. To je više nego nacionalni dohodak SAD, ili jednako četvrtini svjetskog BDP-a, barem u nacionalnim uvjetima.Ugovori su bili opisani kao “swaps" , "swaptions", "caps", "collars" i "floors" . Ta nagla gradnja pomodarskim instrumenima bila je utemeljena na imovini od 80 milijardi USD.

S druge strane tih ugovora su bankari, brokeri i hedge fondovi, povezanih sudbonosnosnim sponama za sprečavanje šteta. To je duplikat špageta. Da bi učinili stvari gorima, Lehman Brothers, UBS, i Citigroup kolebali su se na zadnjim nogama kao pod udarcem orkana.

“Dvadeset godina ranije Federalne rezerve pustile bi Bear Stearns da propadne," rekao je Willem Sels, kreditni specijalist u Dresdner Kleinwort. “Sada je to prepovezano za puštanje u propast.”

Prema ISDA (The International Swaps and Derivatives Association) gubljenje vodeće figure u ugovorima je beznačajno. Pozicije su slobodno podešene. Stvarni rizik je značajno manji.

BIS(The Bank for International Settlements)koristi koncept “gross market value” (bruto tržišna vrijednost)za mjerenje stvarnog rizika. To je okvirno 2 % zamišljene visine. Za Bear Stearns to bi bilo 270 milijardi USD, ili tu negdje.

“To nije pravi način za mjerenje tržišnog rizika”, rekao je jedan dužnosnik

Telegraph, 23/03/2008

[tvar]

Danas ili sutra kriza bi ovom odlukom mogla dostići vrhunac:

Američka vlada preuzima Fannie Mae i Freddie Mac

Američka vlada planira preuzeti kontrolu nad hipotekarnim zajmodavcima Fannie Maeom i Freddie Macom kako bi spriječila propast američkog tržišta hipotekarnih zajmova.

Prema pisanju New York Timesa i Washington Posta, američke vlasti bi plan preuzimanja navedenih kompanija mogle objaviti već ovaj vikend. Iako su još prošli mjesec dužnosnici uključeni u rasprave o financijskoj stabilnosti Fannie Maea i Freddie Maca naglasili da vlada ne razmatra hitnu akciju te kako se ne smatra da su te institucije u kriznoj situaciji, snažni pad cijena njihovih dionica i rast troškova pozajmljivanja zbog sve većih sumnji u pogledu njihove stabilnosti ipak je rezultirao intervencijom države. Podsjetimo, zakon iz 1992. godine nalaže da se neka banka, ako je nedovoljno kapitaizirana mora staviti pod državni nadzor.

New York Times također piše da su se jučer s izvršnim direktorima dvije posrnule banke sastali predsjednik Feda Ben Bernanke i tajnik američke državne riznice Henry Paulson koji su im pojasnili plan spašavanja koji uključuje i smjenu sadašnje uprave. Dionice Fannie Maea i Freddie Maca, čiji udio na američkom hipotekarnom tržištu iznosi 40 posto, od svibnja su potonule 80 posto jer su zbog krize na tržištu nekretnina zabilježile gubitak od 14 milijardi dolara u zadnja četiri kvartala.

Krajem prošlog mjeseca analitičari su naglasili da svaka od dvije ugrožene korporacije, ako i dalje želi poslovati, ubrzo mora privući dodatni kapital u vrijednosti od 15 milijardi dolara. Američko ministarstvo financija još je u ožujku dalo podršku očuvanju financijske stabilnosti obje kompanije, ali je od tada Fannie Mae uspjela privući dodatni kapital u vrijednosti od 7,2 milijarde dolara, a Feddie Mac znatno nižu količinu.

Izvor

[tvar]

Vlada SAD-a preuzela Fannie Mae i Freddie Mac te postavila prinudnu upravu

Ministar financija SAD-a Henry Paulson zajedno s čelnicima Savezne agencije za stambeno financiranje objavio je da država preuzima posrnule financijske divove Fannie Mae i Freddie Mac, objavili su američki mediji.

Čelnici obje institucije su smijenjeni, a Fannie Mae preuzima bivši potpredsjednik Merrill Lyncha, Herb Allison dok na čelo Freddie Maca dolazi David Moffett, bivši potpredsjednik Bancorpa.

Paulson je potez objasnio činjenicom da su obje institucije prevelike i prevažne za stabilnost financijskog sustava u SAD-u i svijetu te da bi "neuspjeh" i jedne od njih uzdrmao sva svjetska tržišta.

Pravi trošak preuzimanja za porezne obveznike SAD-a, znat će se tek kada se vidi kako će novo vodstvo prebroditi krizu, no zasigurno je u pitanju nekoliko desetaka milijardi dolara, procjenjuje New York Times.

Kada država ne bi poduzela ovaj radikalni potez, posljedica bi mogla biti daleko ozbiljnija propast financijskog sustava kreditiranja, tvrdi Paulson.

Fannie Mae i Freddie Mac su od nedjelje zamrznute pod državnom kontrolom, koju provodi Agencija za financiranje stanovanja.
Fed je surađivao s državnim organima u planiranju ovog poteza te će pomoći u isplati ulagača, koji su imali veće udjele u obje institucije čije su dionice vrijedile 36 milijardi dolara.

Izvor

Pogledati i ovo

[tvar]

[FONT=Arial]Admini, trebao si ostaviti puni takst ovog zadnjeg članka a ne premjestiti na gornji članak samo kao link " Pogledati i ovo".
Ovo su dalekosežne promjene u neoliberalnom konceptu kapitalizma i širiti će se dalje [/FONT][FONT=Arial] (londonski Times objavio je da se britanska vlada sprema na državnu intervenciju koja će stimulirati tamošnje hipotekarno tržište)[/FONT]

[operarius]

Razvedri se, i pokaza se država... A mi mislili "civilno društvo"

Svetska tržišta pozdravila su finansijsko preuzimanje dva američka hipotekarna diva od strane vlade Sjedinjenih Država.

Na berzama u Evropi i Aziji, kao i u samim Sjedinjenim Državama, jutros je za više od tri posto narasla vrednost deonica – nakon što je objavljeno da će američka vlada preuzeti korporacije Fannie Mae i Freddie Mac, koje drže ili jamče stambene zajmove desetaka miliona američkih domaćinstava.

Ekonomski analitičari kažu da je ovaj potez Bele kuće bio potreban kako bi se obnovilo poverenje privatnih investitora te položili temelji ekonomskom oporavku.

Vladino preuzimanje ove dve financijske ustanove posebno su pozdravile Kina i Japan, vlasnici najvećeg dela njihova duga. (Economy, 9. septembar)

[tvar]

Morgan Stanley i Goldman spustili zavjesu na svoju eru na Wall Streetu

Wall Street koji je dva desetljeća oblikovao financijski svijet nestao je sinoć nakon što su Goldman Sachs Group Inc. i Morgan Stanley zaključili da nema budućnosti u tome da ostanu investicijske banke sada kada su investitori odlučili da je taj model slomljen, pišu Bloomberg News.
Američka središnja banka odobrila je njihov zahtjev da se transformiraju u poslovne banke čime je zaključena era samostalnih brokerskih društava i investicijskih banaka koja je trajala 75 godina. “Ta je odluka završila jednu eru na Wall Streetu. Wall Street više neće biti kakvog ga poznajemo. Šteta”, izjavio je William Isaac, bivši direktor Federal Deposit Insurance Corp.

“Krv je u vodi financijske industrije i morski psi su je nanjušili. Sve se svodi na percepciju i povjerenje. Wall Street nije bio toliko uzdrman još od osamdesetih godina”, izjavio je Peter Kovalski koji pomaže upravljati sa 10 milijardi američkih dolara u Alpine Woods Capital Investors Llc.

“Morgan Stanley ponovo razmatra mogućnost pripajanja banci Wachovia. Morgan Stanley pokušat će opstati sam i očekujem da će pokušati kupiti neku manju banku. Ali ako se to ne bude dogodilo, korak smo do toga da će se pripojiti banci Wachovia”, izjavio je Tony Plath, profesor financija na University of North Carolina.

“I Goldman Sachs i Morgan Stanley drže više od 20 dolara imovine na dolar vlasničkog kapitala što ih čini ovisnim o financiranju sa tržišta kapitala da bi mogli funkcionirati. No, dani velike financijske poluge su završeni. Dani visokih bonusa također su iza nas”, izjavio je Charles Geisst, profesor financija na Manhattan College.

[tvar]

Državna intervencija spriječava dugotrajniju krizu

Niz intervencija američkog ministarstva financija i federalnih rezervi, poput preuzimanja najvećeg američkog osiguravajućeg društva AIG, ranije spašavanje kreditnih institucija Freddie Mac i Fannie Mae, te u milijardama mjerene količine novca koju su Fed i niz središnjih banaka u cijelom svijetu pustile u financijski sustav podigle su lavinu pitanja o budućoj ulozi države, posebno američke, u regulaciji financijskog tržišta.

Domaći financijaši slažu se da su potezi središnjih banaka doprinijeli kratkoročnoj stabilizaciji sustava, ali dugoročne posljedice teško je predvidjeti, da se zaključiti iz njihovih odgovora. Očito je da dugoročne posljedice ne mogu predvidjeti ni ulagači na velikim svjetskim tržištima, pa tako ni dalje nema jasnog signala oporavka koji bi se mogao povezati s intervencijama monetarnih vlasti.

Faktor izbori

Tako Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke, kaže da će većina troškova navedenih poteza, kao i u situaciji spašavanja Fannie Mae i Freddieja Maca, ići će na trošak američke vlade, što će rezultirati značajnim povećanjem američkog javnog duga te proračunskog deficita. S obzirom na predstojeće izbore u SAD-u te netipičnost tako snažnog državnog intervencionizma u financijski sektor, teško je odrediti koliko će dugo američka država ostati aktivno uključena u vođenje promatranih financijskih institucija.
"Navedene reakcije središnjih banaka te američke vlade u svakom slučaju imaju pozitivan utjecaj jer su, kako se zasad čini, spriječile daljnje širenje problema i tako je izbjegnuta puno dugotrajnija i dalekosežnija kriza koja je prijetila", misli Šantić. Što se tiče utjecaja na ostatak svijeta, pa tako i Hrvatsku i regiju, Šantić kaže da su navedeni potezi barem donekle vratili povjerenje na tržištu, od čega će zasigurno profitirati i zemlje u regiji, čija gospodarstva karakteriziraju visoka vanjska neravnoteža i ovisnost o priljevu inozemnog kapitala.
Već se da primijetiti kako su, uz usporavanje najvećeg svjetskog gospodarstva, sve jasnije naznake i značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti u Europi, što se već održava i na dinamiku gospodarskog rasta zemalja u regiji. Sljedeći veliki izazov koji slijedi kreatorima gospodarske politike u najrazvijenijim zemljama bit će kako ponovno potaknuti globalno gospodarstvo, kaže Šantić.

I turizam će patiti

U Erste banci smatraju da su takvi događaji, posebno u SAD-u, vrlo rijetki i vjerojatno je da je centralna banka procijenila kako bi posljedice za sustav bile puno teže i da bi puno više koštale ako se sad ne bi interveniralo. Fed vrlo vjerojatno može osigurati sredstva za svoj plan, iako je upitno bi li to mogao napraviti ako situacija eskalira.
Ivan Soldo, pomoćnik direktora Fima FAS-a, kaže kako je potez Feda probudio brige glede produbljenja američkog deficita, odrazio se na stabilnost američkog dolara i konsekventno dao svoj doprinos porastu cijena roba. Što se tiče utjecaja na realnu ekonomiju, upravo će percepcija utjecaja poteza ministarstva financija SAD-a odrediti smjer kretanja tržišta kapitala u dolazećem periodu, misli Soldo.

Predsjednik uprave MP Investa Ivan Ivin podsjetio je ponovno na ove godine spominjano, ali već donekle zaboravljeno pitanje moralnog hazarda, ovaj put u novom obliku. Naime, Ivin kaže da nakon stabilizacije tržišta mora uslijediti i oštrija regulativa, jer bi se inače dugoročno mogao povećati moralni hazard ako tržišni sudionici povjeruju da će ih država svaki put izvući ako nastupi kriza.

"To je svakako državni intervencionizam koji u SAD-u nije viđen od New Deala, ali to samo govori da i liberalne države primjenjuju te metode ako trebaju spriječiti veće zlo", misli on, i upozorava da Hrvatska i regija zasigurno potpuno dijele sudbinu ostatka svijeta.
Kriza koja je već zahvatila tržište kapitala, upozorava Ivin, mogla bi uskoro zahvatiti i nekretninski, kao i ostale sektore, a produžena globalna recesija mogla bi smanjiti međunarodna putovanja i negativno djelovati na turistički promet nagodinu.

I republikanci i demokrati traže više

Iako je predsjednik SAD-a George W. Bush izjavio da rasprava o prijedlogu mjera za spašavanje američkog tržišta dobro napreduje, i republikanci i demokrati imaju prilično ozbiljne primjedbe na plan, koji nazivaju "bjanko čekom za ministarstvo financija za kupnju problematičnih potraživanja financijskih institucija".
Utjecajni republikanski senator u Odboru za banke Richard Shelby boji se da "plan nije ni provediv ni dovoljno sveobuhvatan" i misli da bi "bilo glupo goleme iznose poreznog novca rasprčkati na plan koji je na brzinu skrpan". Demokrati, među kojima je jedna od najglasnijih senatorica Hillary Clinton, pak traže da država postane i vlasnikom dionica tvrtki čija je potraživanja preuzela. Zahtijevaju i da vlada osnuje instituciju koja će preuzeti hipoteke na kuće, da građani ne bi izgubili dom, a hipoteke bi se prodavale uz zaradu kada se sustav oporavi .

[FONT=&quot]FBI istražuje propast Fannie Maea, Freddie Maca, Lehman Brothersa i AIG-a

FBI zbog moguće prijevare istražuje propast četiri financijska diva Fannie Mae, Freddie Mac, Lehman Brothersa i AIG. Predmet istrage su i čelnici tih finacijskih institucija.
Iako nema službene potvrde iz FBI-a se doznaje da su pod istragom 26 tvrtki i 1400 pojedinaca, za koje se istražuje kakvu su ulogu imale u hipotekarnoj krizi te ima li tu prijevare klijenata.
FBI zanima kako je stvoren kreditni mjehur, čije pucanje je prouzročilo spiralnu krizu američkog, ali i svjetskog financijskog tržišta
Istrage FBI, koji je surađivao s američkom poreznom upravom, već su obuhvatile 400 osoba, koje su optužene za prijevare s hipotekarnim kreditima.

[/FONT]

[klik.boom.]

hahaha, pa nece im pomoci ni molder i skali

[operarius]

[FONT=&quot]FBI istražuje propast Fannie Maea, Freddie Maca, Lehman Brothersa i AIG-a

FBI zbog moguće prijevare istražuje propast četiri financijska diva Fannie Mae, Freddie Mac, Lehman Brothersa i AIG. Predmet istrage su i čelnici tih finacijskih institucija.
Iako nema službene potvrde iz FBI-a se doznaje da su pod istragom 26 tvrtki i 1400 pojedinaca, za koje se istražuje kakvu su ulogu imale u hipotekarnoj krizi te ima li tu prijevare klijenata.
FBI zanima kako je stvoren kreditni mjehur, čije pucanje je prouzročilo spiralnu krizu američkog, ali i svjetskog financijskog tržišta
Istrage FBI, koji je surađivao s američkom poreznom upravom, već su obuhvatile 400 osoba, koje su optužene za prijevare s hipotekarnim kreditima.

[/FONT]

Evo i policije: traži se žrtveni jarac. Gestapo hoće imena..., valja personifikovati krizu. Biće zanimljivo ako se pojavi i politička pozadina poslovanja osumnjičenih...

[tvar]

Politika ulazi do grla u kreditnu krizu, zbog krize Bush će se noćas obratiti naciji putem TV a McCain prekida kampanju i vraća se u Washington da bi sudjelovao u izradi plana od 700 B dolara u Kongresu.

Sada će tek biti veselo .

[tvar]

FBI istražuje velike igrače

Dok Kongres još uvijek vijeća hoće li odobriti 700 milijardi dolara za spas Wall Streeta, FBI je otvorio istrage nad vodećim ljudima posrnulih financijskih divova
Nakon što je američka vlada preuzela hipotekarne divove Fannie Mae i Freddie Mac, ali i spasila najveću svjetsku osiguravajuću kuću American International Group (AIG) te nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers, na scenu stupaju FBI i regulatori. Naime, FBI je pokrenuo istragu protiv direktora tih kompanija koje se sumnjiči za prijevaru, no oni su samo dio istrage od ukupno 26 komapnija. Činjenica je kako je kriza drugorazrednih hipotekarnih kredita srušila međunarodni bankarski sustav i doprinijela potopu cijena nekretnina u Americi što je izazvalo veliki pritisak na FBI koji sada mora utvrditi odgovornost, prenose svjetski mediji. Financijske kompanije diljem svijeta su objavile kako su zbog kolapsa kreditnog tržišta zabilježile više od 500 milijardi dolara gubitaka i otpisa. Istraga u Fannie Maeu i Freddie Macu je započela tek nedavno, dok je FBI već neko vrijeme prisutan u Lehmanu i AIG-u. Također, istrazi se priključila i američka Komisija za vrijednosne papire koja istražuje je li u tim kompanijama bilo kršenja zakona od strane civila. Direktor FBI-a je obećao kako će “istragu ovih slučajeva obavljati što više na korporativnoj ljestvici kako bi oni koji su odgovorni dobili ono što zaslužuju”. No ove kompanije nisu prvi puta suočene sa istragom FBI-a. Fannie, Freddie i AIG su početkom desetljeća ‘namiještale’ brojke u knjigama.

Razni trikovi


Tako je Fannie Mae 2006. godine platila rekordnih 400 milijuna dolara kazne Komisiji za vrijednosne papire i regulatoru zbog toga jer su njezini čelni ljudi koristili razno razne trikove kako bi sakrili 10,3 milijarde dolara gubitka u razdoblju 2002. i 2004. godine kako bi sebi povećali bonuse. Isto tako, Freedie Mac je 2003. godine platio 125 milijuna dolara kazne jer je namještao visinu zarade od 2000. do 2003. godine. Istovremeno dok FBI pokreće istrage u posrnulim kompanijama i traži krivce za najveću krizu od Velike depresije 1930. godine, čelni čovjek Federalnih rezervi (Fed) Ben Bernanke i ministar financija Henry Paulson započeli su u Kongresu izlaganje programa spašavanja američkog financijskog sustava. Iako su smatrali kako će se odluka o ubrizgavanju 700 milijardi dolara donijeti bez većih teškoća, petosatno izlaganje programa dovoljan je dokaz kako stvari nisu krenule po planu. Naime, određen broj zastupnika Kongresa je istaknuo kako predloženi plan stavlja porezne obveznike pred previsok rizik.

Previsoka cijena


Dvojica predlagatelja su pred Odborom za bankarstvo Senata rekli kako je njihov prioritet poduprijeti američke banke, pa čak i ako to znači da poreznim obveznicima neće omogućiti najniže cijene za obezvrijeđenu imovinu. “Ako je cijena preniska, neće se ništa dogoditi, ako je pak cijena previsoka, uzrokovat ćemo izuzetno velike gubitke poreznim obveznicima. No, saslušanja u Kongresu su tek počela, i pitanje je kada će se donijeti odluka. U isto vrijeme svih ovih događaja, Fed se u srijedu po drugi put u 24 sata odlučio na novčane injekcije radi poboljšanja likvidnosti globalnih tržišta, ovoga puta zajedno sa središnjim bankama Australije i skandinavskih zemalja, kako bi se tržišta novca opskrbila s dodatnih 30 milijardi dolara. Fed je tako uspostavio valutne ‘swapove’ sa središnjim bankama Australije, Danske, Norveške i Švedske, kao mjeru premošćivanja nelikvidnosti u određenoj valuti, povrh iznosa od 247 milijardi dolara ubrizganih putem valutnih swapova s drugim središnjim bankama.

[mrki]

Politički zaplet prenosi jutros zvanično imperijalističko glasilo "Glas Amerike":

Predsednik Buš poziva na odlučnu akciju kako bi se izbegla finansijska kriza

Vašington
25/09/2008

Američki predsednik Džordž Buš je sinoć u televizijskom obraćanju naciji apelovao na javnost da podrži plan za stabilizaciju tržišta i prevazilaženje krize. On je rekao da je ekonomija u opasnosti I da se nešto mora preduzeti.

"Nalazimo se usred ozbiljne finansijske krize I savezna vlada odgovara odlučnom akcijom", rekao je predsednik Buš .

U retkom večernjem obraćanju iz Bele kuće, predsednik je pokušao da komplikovanu finansijsku krizu objasni običnim jezikom. On je rekao da bi sa problemima, sa kojima se sada suočava Vol strit uskoro moglo da se suoči svako američko domaćinstvo.

" Mnogi biznisi bi mogli biti zatvoreni, a milioni Amerikanaca bi mogli ostati bez posla. Čak iako redovno otplaćujete svoje kredite, mnogo teže bi dobijali nove zajmove za kupovinu auta ili za plaćanje studiranja vaše dece. I konačno naša zemlja bi mogla biti suočena sa dugom i bolnom recesijom" kazao je američki predsednik.

Do nedavno predsednik Buš je govorio da američka ekonomija dobro funkcioniše. Sada Bela kuća koristi drugi jezik da opiše američko finansijsko stanje.

Lek za oporavak ekonomije koja je zapala u probleme skupo će koštati. Bušova administracija traži od Kongresa da odobri 700 milijardi dolara za dugove najvećih finansijskih institucija.

Svi se slažu da se nešto mora preduzeti. Međutim mnogi zakonodavci su skeptični zbog izdvajanja tolike količine novca za pomoć privatnim kompanijama. Njih brine što će odgovornost za raspodelu svih tih sredstava biti prepuštena jednoj osobi, sekretaru za finansije Henriju Polsonu.
Demokrate poput Breda Šermana iz Kalifornije zameraju da se tim paketom čini puno da se pomogne finasijskim institucijama koje su zapale u probleme, a nedovoljno da se pomogne građanima.

"Jedino je sigurno da će, ako se ovaj zakonski predlog usvoji, Vol strit biti srećan" rekao je Bred Šerman.

Međutim najglasniji otpor, ovom planu finansijskog spasavanja, kao da dolazi od fiskalnih konzervativaca iz redova predsednikove vlastite stranke.
Republikanac Klif Sterns iz Floride jedan je od njih. On smatra da će to američke poreske obveznike izložiti velikom finansijskom riziku.

Danas će predsednik Buš, iza zatvorenih vrata u Beloj kući , pokušati da uveri kongresne lidere i dvojicu predsedničkih kandidata u potrebu da prihvate predloženi finansijski plan za spasavanje tržišta.

Demokrata Barak Obama i republikanac Džon Mekejn apeluju na njihove kolege zakonodace da nadstranački pristupe rešavanju tog problema. U krajnje neuobičajenom pisanom saopštenju, objavljenom samo nekoliko minuta pre predsednikovog govora, oni su naveli da svi moraju da sarađuju da bi sprečili, prema njihovim rečima, ekonomsku katastrofu.

http://www.voanews.com/serbian/2008-09-25-voa2.cfm

Vrhunac je ipak:

U retkom večernjem obraćanju iz Bele kuće, predsednik je pokušao da komplikovanu finansijsku krizu objasni običnim jezikom.

[tvar]

Sarkozy napao kapitalizam

Francuski predsjednik napao je svjetski kapitalistički sustav u četvrtak rekavši da se on mora preustrojiti te obećao da će štititi francusko gospodarstvo od posljedica krize.

U govoru o krizi tržišta Nicolas Sarkozyje rekao da je Francuska u krizi koja će pogađati gospodarstvo i u dolazećim mjesecima, ali je dodao da će država, ako bude nužno, zaštititi bankovne depozite.

Francuski predsjednik je također pozvao Europsku uniju da preispita svoj gospodarski model i ponovno razmotri ciljeve njene monetarne politike.

"Uvjeren sam da je problem duboko ukorijenjen i mi moramo ponovno od početka izgraditi svjetski financijski i monetarni sustav" , rekao je Sarkozy na skupu u južnoj Francuskoj pred oko 4000 pristaša.

"Zamisao apsolutne moći tržišta koje ne treba obuzdavati bilo kakvim pravilom, političkom intervencijom, je luda zamisao. Zamisao da su tržišta uvijek u pravu bila je luda zamisao", rekao je čelni čovjek Francuske.

Sarkozy je ponovio svoj poziv čelnicima glavnih sila da se sastanu prije kraja godine kako bi razmotrili novi financijski sustav i rekao da je od ključne važnosti preispitati vrijednosti valuta dodavši da su i dolar i kineski yuan potcijenjeni.

"Ne možemo nastaviti upravljati gospodarstvom 21. stoljeća instrumentima gospodarstva 20. stoljeća" , zaključio je Sarkozy .

[operarius]

Evo fašizacije i bez tradicijom zamagljenog nacionalizama. Danas je Vesna Pešić izjavila u "Peščaniku" da joj silom prilika ni patriotske pozicije nisu strane - jer, eto, goli interesi nisu dovoljni za postojanje društva. Setila se i svog Parsonsa iz mladosti. Uskoro će se setiti i činjenice da upravo naciju čine građani, a ne krvno-srodničke i kulturno-identitetske skupine, pa joj ni nacionalizam neće zaudarati. Kakva podudarnost sa globalnim prestrojavanjem: žena je u toku. Uskoro će svi posumnjati i u predstavnički sistem i demokratiju, a tada će im se javiti likovi koji rade prljav, a zapravo pravi patriotski posao. Pošto su radnici odavno u situaciji da sumnjaju u demokratiju i da odavno nema ko da je brani, "na izvolte" smo kapitalističkom otrežnjenju i obnovljenoj veri u totalitarni koncept upravljanja. (Liberalizam je to od samog početka, ali se sada ideološki menja situacija jer se to obznanjuje, a to znači da je reč o mobilizaciji.)

Nismo sebi smeli dozvoliti da dočekamo i njihove zamerke demokratiji. Reče jednom Poulantzas: "...zašto je buržoazija, radi svoje dominacije općenito, zahtijevala upravo nacionalno-narodnu državu, tu modernu predstavničku državu s vlastitim institucijama, a ne neku drugu? Da je buržoazija mogla u potpunosti stvoriti državu kakva joj odgovara, ne znači da bi izabrala upravo ovakvu državu. Istina je da je buržoazija uvijek imala mnogo koristi od ovakve države, ali to ne znači da je ona uvijek bila i da jest njome zadovoljna."