Anti/Alter-globalizam: socijalizam imbecila

[Искра]

[FONT=Arial][/FONT][FONT=Arial]“Komunisti preziru skrivanje svojih ideja i svojih ciljeva.” [/FONT][FONT=Arial]
(Karl Marx i Fridrich Engels)


Koja je prava priroda globalnog kapitalizma za stotine milijuna proletera/ki koji/e su, širom planete, od Rio de Janeiroa do Shangaja, od Seattlea do Johannesburga, od Seoula do Pariza, nezaposleni/e, rade i bore se?

Da li oni/e pate od diktature "financija", "loše strane kapitala" (burze itd.) kojoj suprotstavljamo "dobru stanu", industrijski ili mogući komercijalni kapital koji stvara radna mjesta?

Zar kapitalistički odnosi ne konstituiraju nedjeljivu cjelinu?

Zar činjenica da izolirani dio postavljamo u centar kritike ne znači zauzimanje ultra-simplifikatorskih pozicija političke ekonomije?

(simplifikacija – oblik nedopustivog pojednostavljivanja)

Na ta pitanja anti/alter-globalisti daju mistificirajuće odgovore, koncentrirajući kritiku na jednu izoliranu formu kapitala, financijski kapital, a sa ciljem zamućivanja kritike kapitala u cjelini.


[/FONT][FONT=Arial]Postavljanje kritike na noge [/FONT][FONT=Arial]

Za revolucionarne slobodarske komuniste/kinje – anarhiste/kinje – kritika kapitalizma je bazirana na uočavanju eksploatacije onih koji žive od svog rada od strane kapitala kao proizvođača viška vrijednosti, a ne financijskog kapitala koji sebe valorizira na osnovu kamata i drugih financijskih nadoknada na društveni višak vrijednosti.

Stoga, logično za one koji su opsjednuti borbom protiv "financija", borbom sa ovom "dijaboličkom" sferom mora početi uništenjem industrijskog kapitala; ali činjenica je da većina anti/alter-globalista brane proizvodnju artikala

(kada nisu "multi-nacionalni" i kada su, po mogućnosti, stvoreni u okviru nacionalne industrije i/ili umjetničkim radionicama, zadrugama-kooperativama itd.).

Parlamentarna ljevica i fašisti su uvijek bili majstori kada na red dođu galamdžijski napadi na raznolike strukture kapitala.

U Francuskoj je tokom perioda Narodnog fronta "ljevica" pokušala da bijes proletarijata usmjeri na "200 porodica" (objašnjavajući da problem u Francuskoj predstavljaju samo 200 najbogatijih porodica).

Nakon 1960. državni komunisti su se specijalizirali u obrani sitnih trgovaca i gazdi protiv "velikih monopola kapitala". Fašisti su, sa svoje strane, ’30 godina XX. vijeka napadali "anonimne" i "lutajuće" financije i javnost okretali anti-semitizmu.

Socijalizam imbecila tog vremena.

Anti/alter-globalistički pokret ne predstavlja raskid sa ovim veselim tradicijama.


[/FONT][FONT=Arial]Ali, tko su anti/alter-globalisti? [/FONT][FONT=Arial]

To su oni, od velikih socijal-demokratskih i staljinističkih partija, do različitih oblika "ljevičara", koji su tokom nekoliko prošlih godina zauzeli novi borbeni položaj: anti/alter-globalizam. Ovaj pokret ima svoje heroje, klauna Hose Bovea, i maskiranog socijalistu Marcosa; svoju štampu Le Mond Diplomatique; svoja sveta mjesta, Porto Alegre, San Hose u Chiapasu; svoje ekonomiste, Tobina; svoje velike prethodnike, Keynesa; svoje "nevjerojatne" uspjehe, Seattle, Nica, Davos; svoj novogovor, "neo-liberalizam", "socijalni forum", "participatorni budžet", "građanska ekonomija"; svoje velike sotone, STO, Svjetsku banku i MMF.

Ukratko, svu neophodnu ideološku opremu potrebnu za mobiliziranja bataljuna važne kritičke svijesti.


[/FONT][FONT=Arial]Ideologija anti/alter-globalizma sprema se razobličiti: [/FONT][FONT=Arial]

- Dio kapitala nazvan generičkim imenom "financijska tržišta" koja su parazitska i zla;

- Pretvaranje u robu određenih "svetih" sektora produktivne aktivnosti: "kulture", poljoprivrede, vode...

Ali izbjegava, na kraju, kritiku osnovnog razloga postojanja kapitalizma, najamne odnose i produktivnu potrošnju proizvoda radne snage;

- Prebacivanje proizvodnih postrojenja, od strane čuvenih "multinacionalnih korporacija" u zemlje sa nižom cijenom radne snage.


[/FONT][FONT=Arial]Rešenja koja nude anti/alter-globalisti su slijedeća: [/FONT][FONT=Arial]

- Uvođenje "Tobin takse" (od 0,1%) na financijske transakcije, tzv. 0,1% socijalizam;

- Uvođenje novih carinskih regulativa da bi se zaštitila nacionalna proizvodnja;

- Učestvovanje građana u radu grada, npr. municipalno upravljanje Porto Alegrea.


Iza ovog očigledno inovativnog i veoma pomodnog diskursa nalazimo najotrcaniju formu reformizma. Što je, zapravo, tužna pantomima Porto Alegrea ako ne "municipalni socijalizam" u novom odijelu?

Što je marš EZLN-a na Mexico city – organiziran zajednički od strane Meksičke države i Marcosa – ako ne "moderna" primjena starih socijal-demokratskih metoda sa početka XX. vijeka, koja je objašnjavala da cilj proleterskog pokreta više nije nasilno preuzimanje političke moći, već je u pitanju postepen, mirni pohod?

Kako je moguće zamisliti borbu sa protivnikom bez razumijevanja načina njegovog funkcioniranja i napadajući samo jedan aspekt njegove dominacije?

Kapital, sukobljavajući se sa proletarijatom, je dinamički nezavisna cjelina.


[/FONT][FONT=Arial]Globalni kapital protiv međunarodnog proletarijata[/FONT][FONT=Arial]

Nasuprot onoga što anti/alter-globalisti pričaju, globalizacija nije počela padom Berlinskog zida. Od XVI. vijeka, centralizacijom financijskog i komercijalnog kapitala ogromne vrijednosti, koja je omogućila brz razvoj industrijskog kapitala, socijalni odnosi bazirani na eksploataciji su se zaputili iz stare Evrope, ka Amerikama, da bi preplavile planetu.

Ovaj proces je opisan od strane Marxa i Engelsa u
Komunističkom manifestu:

[/FONT][FONT=Arial]“Buržoazija je eksploatacijom svjetskog tržišta dala kozmopolitski karakter proizvodnji i potrošnji svih zemalja. (...) Uništene su prastare nacionalne industrije i uništavaju se svakodnevno još uvijek. Potiskuju ih nove industrije, koje po cijenu života moraju uvoditi sve civilizirane nacije, industrije koje više ne prerađuju domaće sirovine već sirovine koje dolaze iz najudaljenijih regija, i čiji se proizvodi ne troše samo u zemlji, već u isto vrijeme i u svim dijelovima svijeta. (...) Na mjesto stare lokalne i nacionalne samodovoljnosti i ograđenosti stupa svestrani saobraćaj, svestrana uzajamna zavisnost nacija.” [/FONT][FONT=Arial]

Danas postoje dva odgovora na produbljujuću planetarnu dominaciju kapitala. Prvi odgovor – reformističkog tipa – teži regulaciji cirkulacije vrijednosti uspostavljajući pseudo garancije (Tobin taksa, protekcionizam, sigurnije granice, lokalna demokracija itd.), protiv nekih njegovih oblika. Drugi odgovor – odgovor revolucionarnih anarhista/kinja – daleko od jadikovanja nad tzv. "globalizacijom", pozdravlja potencijal koji ona otkriva za borbu svjetskog proletarijata i, nasuprot reakcionarnom povlačenju u naciju, radi na međunarodnom jedinstvu eksploatiranih za uništenje kapitalizma i države.


[/FONT][FONT=Arial](Prevela i priredila: ASI)
Prerada: Sabotaža Pokvarenog Sistema, svibanj 2008.[/FONT]

[Thirsty Crow]

Hm, ova oznaka "socijalizam imbecila" mi se čini isuviše oštra i djelomično nepravedna.
Iako anti/alterglobalizacijski pokret glavinja i nema čvrstu orijentaciju, pokret ipak okuplja različite grupe ljudi, pa i lijeve radikale, dakle revolucionare. Kao takav, može poslužiti kao dobra platforma za raspravu i možebitno širenje radikalnih teorijskih i praktičkih rješenja.

E da, a iz kojeg izvora si sažeo ovaj dio o rješenjima koje pokret nudi?

[Искра]

Tekst je (mislim) napisao drug Ratibor Trivunac iz ASI.

Mislim da je ovdje prvi put objavljeno, nisam siguran (Kosta?): http://komunist.free.fr/arhiva/mar20...lobalizam.html

Inače, moj izvor je, kao što vidiš, iz brošure koju je napravio SPS

Možeš mi samo objasniti ovaj dio: E da, a iz kojeg izvora si sažeo ovaj dio o rješenjima koje pokret nudi? kako bi mogao odgovoriti i raspraviti?

[Thirsty Crow]

Tekst je (mislim) napisao drug Ratibor Trivunac iz ASI.

Mislim da je ovdje prvi put objavljeno, nisam siguran (Kosta?): http://komunist.free.fr/arhiva/mar20...lobalizam.html

Inače, moj izvor je, kao što vidiš, iz brošure koju je napravio SPS

Možeš mi samo objasniti ovaj dio: E da, a iz kojeg izvora si sažeo ovaj dio o rješenjima koje pokret nudi? kako bi mogao odgovoriti i raspraviti?

Malo brzopleto sam čitao, nisam primjetio da je Ratibor iz ASI-ja pisao ovaj članak. A link koji si dao potvrđuje to (da ASI izvor teksta).

Ovo što pitaš, moje pitanje bi trebalo postaviti autoru članka. Dakle, zanima me autorova argumentacija za točku "rješenja".
Ali, mislim da je antiglobalistički pokret u suštini previše raznorodan za svođenje "rješenja" koje nudi na svega tri točke.

[axel]

Koliko ja znam, taj tekst nije njihov, već su ga preradili od neke komunističke grupe, vjerojatno od Wildcat-a ili neke druge ultra-ljevičarske skupine..

[Kosta]

Koliko mi je poznato to je originalno ASI-jev letak štampan za neki mali antiglobalistički skup u Beogradu ranih 2000-ih. Možda se i varam.

[mrki]

Axel je ovde na pravom tragu, mada je i Kosta dobro obavešten.
Prema istoriografskim podacima kojima raspolažem, ASI jeste štampala taj letak pred jednu tribinu antiglobalističke grupe "Drugačiji svet je moguć", recimo, 2003. godine.
Izvornik tog letka, međutim, uradila je jedna ultra-levo komunistička grupa:
http://www.lust-for-life.org/Lust-Fo...nImbeciles.htm

[Искра]

Jel "ultra-levo" oznaka za tzv. Left Communists?

[Bandito]

Jel "ultra-levo" oznaka za tzv. Left Communists?

Da.