Studenski val zapljusnuo Hrvatsku, jedino je Dubrovnik izuzetak.
Tamo se sunčaju
Results 21 to 30 of 30
Približavamo se vrhuncu postmoderne- hoće li sistem i pobunu protiv sistema lijepo uklopiti u sistem:
Zašto hrvatski režim podupire studente koji ga pljuju?
Viktor Ivančić
Konsenzualna potpora studentima, dok ovi pljuju u lice vladajućem poretku, može imati samo jedno logički održivo objašnjenje: fantomska sila, nikome vidljiva, vlada Hrvatskom, namećući okrutni neoliberalizam i autokratski način odlučivanja čitavoj naciji, a posebno aktualnoj vlasti. Četiri i pol milijuna uvjerenih socijalista, na čelu sa svojim demokratski izabranim prvacima, trpi bezdušnu kapitalističku čizmu koju im je nametnuo Nepoznat Netko. Hrvatska je u raljama nevidljive strahovlade.
Ako vam je teško pojmiti pravila igre što proizlaze iz nagona za vlašću, zamislite nešto dovoljno bolesno i dovoljno arogantno - zamislite, na primjer, nogometnu momčad sastavljenu od predstavnika državne oligarhije koja istrčava na teren sa zadaćom da navija za publiku.
Svi navijaju za studente i stvar već postaje pomalo zastrašujuća. Službena Hrvatska brije u spektaklu koji predvodi vojska solidarnih transvestita. Svi su puni razumijevanja, svi su naknadno mladi i buntovni, svi su spremni nositi parole i izlizane traperice, svi su ogorčeni vladajućom nepravdom za koju se - gle čuda - ne zna tko je generira.
Pošto su zauzeli i blokirali Filozofski fakultet u Zagrebu, a zatim i nekoliko drugih sveučilišta u zemlji - tražeći besplatno školovanje, ustajući protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja - studente je, nakon početne konfuzije, izrazima otvorene podrške zasula široka paleta "društvenih čimbenika". Najprije su se s njima solidarizirali profesori, potom uprave fakulteta, pa sindikati, opozicijske stranke i javni intelektualci, da bi naposljetku njihove zahtjeve deklarativno prigrlila i struktura koja obnaša političku i duhovnu vlast.
Proglašen je, takoreći, obredni tjedan kolektivne nostalgije za socijalizmom. Predsjednik države Stjepan Mesić kazao je da razumije studente i potpuno ih podupire "kao pripadnik generacije koja je studirala besplatno". Riječki nadbiskup Ivan Devčić, blago zbunjen što su studenti Katoličkog bogoslovnog fakulteta podržali kolege s Filozofskog, naglasio je da se "studentski problemi ne mogu gurati pod tepih", te da bi "nam trebao biti interes da svi mogu studirati". Na koncu, nakon četverodnevnog skrivanja u mišjoj rupi, ukazala se i mišja glava ministra obrazovanja Dragana Primorca s ingenioznom izjavom: "Studenti zahtijevaju besplatno obrazovanje koje mora biti dostupno svima i na taj način samo ponavljaju ono što već pet godina tražimo premijer Sanader i ja"!
Primorac je, dakako, prebacio odgovornost na rukovodstva fakulteta i pozvao se na spasonosnu frazu o "autonomiji sveučilišta". Prodekanu Damiru Borasu poručio je da, ako se već solidarizira sa studentima, najprije vrati školarine koje studenti uplaćuju u fakultetsku blagajnu. Studenti - svjesni toga da je država natjerala fakultete na eksploataciju naraštaja željnog znanja - biranim su mu riječima uzvratili da ne melje gluposti.
Na takve drskosti ministar neće uzvraćati silom. Naprotiv, osviješteni buntovnici - koji su, preuzimajući vlast na fakultetima, "autonomiji sveučilišta" po prvi put oduzeli svojstva gole floskule - odsad uživaju njegovu posebnu skrb. "Ako bilo koji student zbog svojih demokratskih prava da izrazi svoje mišljenje osjeti da ga se na bilo koji način maltretira, pozivam ga da mi se obrati", rekao je, a zatim dignuo obrve i dodao ledenim glasom nositelja crnog pojasa: "Nitko neće maltretirati studente dok sam ja ministar!"
Prizor je u najmanju ruku zavodljiv: nikada tako dobro organiziranog revolta, koji je rezultirao preuzimanjem institucija, i nikada takve epidemije podrške od strane samih institucija i nositelja političke moći. Što nije u redu? Gdje se dogodio nesporazum?
Iz prizemne perspektive sve sluti na pokušaj forsiranja raspleta prema oprobanom scenariju: na najboljem smo putu da problem riješimo tako što ćemo ustvrditi da ga nitko nije prouzročio, a pošto ga nitko nije prouzročio, nitko nije legitimiran da ga otkloni. Ergo - problem će biti najefikasnije riješen tako što se neće otkloniti.
No, u zemlji koja se pod naletom divljeg kapitalizma, političke svemoći i administrativne korupcije socijalno i moralno potpuno slomila, studentske poruke ne govore samo o školarinama, ili čak ponajmanje o njima. Jezovita prijetnja sadržana je u onome neizrečenom i neartikuliranom.
Konsenzualna potpora demonstrantima, dok ovi pljuju u lice vladajućem poretku, tako može imati samo jedno logički održivo objašnjenje: fantomska sila, nikome vidljiva, vlada Hrvatskom, namećući okrutni neoliberalizam i autokratski način odlučivanja čitavoj naciji, a posebno aktualnoj vlasti. Četiri i pol milijuna uvjerenih socijalista, na čelu sa svojim demokratski izabranim prvacima, trpi bezdušnu kapitalističku čizmu koju im je nametnuo Nepoznat Netko. Hrvatska je u raljama nevidljive strahovlade. Fikcija koja upravlja životima hrvatskih građana toliko je realna da osjećaju kako im iz dana u dan drobi kosti - ako nemaš para, bit će ti uskraćeno zdravlje, znanje, elementarna sigurnost i život s minimumom dostojanstva.
Naravna stvar, imamo posla s bliskom povezanošću vještine politike i vještine odnosa s javnošću, toliko bliskom da se cjelokupna funkcija politike svodi na odnos s javnošću. Jedan član međunarodne akademske zajednice, Harry Frankfurt, profesor na Sveučilištu Princeton, problem je definirao ovako: "Nepostojanje povezanosti s brigom za istinu - nebriga za stvarno stanje stvari - ono je što smatram suštinskim za kenjanje." Ne treba biti naročito pronicljiv i uočiti prirodnu vezu između Primorčeva "društva znanja" i Frankfurtova "društva sranja". Hrvatski ministar obrazovanja o prvome vatreno propovijeda, a u drugome aktivno participira.
Radi se o onome doživljaju politike kada je svaki javno izrečeni politički stav prije svega akutan - naime prilagođen potrebi trenutka i ničemu drugom - pa se upotrebljava poput papirnate maramice u koju će se vladajuća njuška oseknuti i baciti je u najbližu kantu za smeće.
Navada nije ekskluzivnog tipa i ne konzumiraju je samo članovi izvršne vlasti. Jedan od korifeja je, primjerice, deklarirani ljevičar Josip Kregar, kandidat na izborima za gradonačelnika Zagreba i dekan Pravnog fakulteta. Upravo su na Pravnom fakultetu u rujnu prošle godine zabilježeni prvi prosvjedi zbog školarina, a dekan Kregar tada je izašao pred petstotinjak studenata poručujući im da je "studij investicija poput kupovine nekretnine ili automobila". Ovih dana izrazio je "bezrezervnu podršku studentskim zahtjevima" - zahtjevima da studij ne bude "investicija poput kupovine nekretnine ili automobila" - a ispod glasa zamolio mlade kolege da zauzmu njegov fakultet u trenutku kada on posjeti toalet. Da ne spominjemo tuštu i tmu drugih interesnih udvarača, te preživjelih egomanijaka iz "šezdesetosme" i "sedamdesetprve" sa svojim plačnim sjećanjima na slavnu mladost... Nakon startne zbunjenosti i rane faze studentske samouprave, jedine oštre primjedbe prosvjednicima - uz "puno razumijevanje" njihovih ciljeva - odnosile su se na metodu, koja tobože nije bliska tradiciji i boljim običajima demokracije. Pripadnici političke bagaže koji su se zatekli na straži i brzopotezni novinski komentatori požurili su mladce poučiti demokratskom bontonu i liberalnim standardima, a nije nedostajalo ni usporedbi s "Komunističkom partijom" i zloglasnim revolucionarnim pokretima.
Taj refleks, kao izraz potpunoga neshvaćanja onog što se uistinu zbiva, skoro da ima paradigmatski okus, jer upravo je metoda najzdravija novost koju donosi blokada hrvatskih sveučilišta. Jednim naizgled nedemokratskim činom kao što je zauzimanje obrazovne institucije, studenti su uspjeli razgoliti protudemokratsku narav tzv. demokratskog poretka, izvesti na čistinu sustav koji će svaku glupost, nepravdu ili gadost braniti s pozicije svoga "upisanog" demokratizma. Uostalom, član međunarodne akademske zajednice Jacques Ranciere, profesor na Sveučilištu Paris-VIII, zapazio je da su se "demokratski događaji javili općenito u figuri osporavanja demokracije."
Depersonaliziranim javnim nastupom, organiziranjem studentskoga plenuma koji svakodnevno zasjeda, odbijanjem isticanja delegata ili karizmatičnih vođa, nepristajanjem na pregovaračka natezanja i trgovine, djevojke i mladići s Filozofskog fakulteta demaskirali su laž tzv. predstavničke demokracije koja se, nakon provlačenja kroz stranačke i međustranačke mašine, manifestira kao autoritarni model.
Spomenuti Ranciere, inače, smatra da se "državna moć i moć bogatstva sve više ujedinjuju u jedno jedino učeno upravljanje tokovima novca i naroda", pa stvarna demokracija nije oblik vladanja koji će opsluživati te dvije sile, nego upravo suprotno: "djelovanje koje oligarhijskim vladavinama neprestano otima monopol na javni život, a bogatstvu svemoć nad našim životima".
U tom je smislu simptomatično da je baš u vrijeme studentske blokade sveučilišta predsjednik Vlade Ivo Sanader otišao u posjet novoj farmi svinja vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića, što je u novinama predstavljeno kao "susret dvojice najmoćnijih Hrvata". Todorić je tom prilikom naglasio da Hrvatskoj trebaju samo dva velika trgovačka lanca (od kojih on posjeduje jednog, a vjerojatno i drugog), dok je Sanader istaknuo kako je Todorićev genij na poslovnome planu skoro identičan njegovome u sferi politike. Na dodatno pitanje novinara premijer je, dakako, rekao da "bez ostatka podupire zahtjeve studenata". Svjedoci tvrde da se u tome trenutku začulo zborno skvičanje, jer se službeni posjet bližio kraju, pa su bića u torovima njušila rutinsko klanje.
Možda bi se to moglo postaviti kao zakonomjernost: što bude snažnija službena potpora koju uživaju, studenti će znati da je njihov krik udaljeniji od interesa političkog i društvenog establišmenta. A vrlo je moguće da spektakl solidarnih transvestita uzme maha ako se nezadovoljstvo razlije ulicama, pa tamo nakon 1. maja izmile opljačkani i poniženi radnici ili, naprosto, raspižđeni građani što se ovih dana mobiliziraju preko Facebooka. Vladajuća klasa sigurno će ih podržati u iskazima revolta protiv fantomske sile, nikome vidljive, koja vlada Hrvatskom i pretvara nam svakodnevicu u serijal s prizorima bezdušne eksploatacije i nepravde epskih razmjera. Čak će se i ministar Primorac znati priključiti u pravome trenutku: ni previše rano, ni previše klasno.
Ako vam je teško pojmiti ta pravila igre što proizlaze iz nagona za vlašću, zamislite nešto dovoljno bolesno i dovoljno arogantno - zamislite, na primjer, nogometnu momčad sastavljenu od predstavnika državne oligarhije koja istrčava na teren sa zadaćom da navija za publiku. Takav je cinični manevar moguć samo uz jasnu svijest o postojanju ograde s bodljikavom žicom koja odjeljuje travnjak od tribina. Dobro, ograda možda nema bodljikavu žicu, nego metalne šiljke ili ukrase u obliku glasačkih kutija, ali nije stvar u tome da se ona opiše, nego da se sruši.
Studenski val zapljusnuo Hrvatsku, jedino je Dubrovnik izuzetak.
Tamo se sunčaju
Diže se tenzija:
Zaključali studente Hrvatskih studija
Studenti su svoje zaključane kolege podržavali izvana.
Dok je Rektorski zbor donosio odluku kako se nastava na fakultetima mora nastaviti, na Hrvatskim studijima uprava je u fakultetskoj zgradi zaključala stotinjak studenata.
Puna četiri sata trajala je sjednica Rektorskog zbora koji je odlučio ne podržati studente u njihovom nastojanju da, kako kažu, zaustave komercijalizaciju obrazovanja.
Rektorski zbor je odlučio da se krene u izmjene Zakona o visokom obrazovanju u sklopu kojeg će se donijeti novi kriteriji izvrsnosti. No Zakon na snagu neće stupiti prije 2010. ili 2011. godine.
Kako javlja Hrvatska televizija, Zbor je također odlučio kako neće podržati studentsku blokadu te je zatražio hitan nastavak nastave.
Prosvjed pod ključem!
O svemu će svoju riječ izreći studenti na plenumu u utorak navečer.
U međuvremenu, štrajku su se priključili i studenti Hrvatskih studija u Zagrebu.
No nakon što su njih stotinjak ušli u zgradu, uprava fakulteta ih je zaključala, javlja Večernji list.
Odluku o takvom potezu donio je voditelj Hrvatskih studija dr. Zvonko Čuljak koji je izjavio kako je to učinio da studenti ne bi zauzeli Hrvatske studije i tamo provodili dane i noći.
"Odgovoran sam za materijalna dobra i ljudsku sigurnost", objasnio je motive svoje odluke Čuljak Jutarnjem.
Prema njegovim riječima, u fakultetskoj zgradi zaključano je svega 5 posto tamošnjih studenata koji su kasnije na plenumu izglasali blokadu nastave. Čuljak kaže kako su predvođeni studentima Filozofskog fakulteta studenti potom htjeli zauzeti zgradu fakulteta, u čemu ih je pokušalo spriječiti nekoliko zaposlenika. Kada je došlo do naguravanja, kaže, on je odlučio sve prekinuti zaključavanjem zgrade. Studente će, napominje, pustiti van kada im završi nastava.
Na Hrvatskim studijima nastava je, prema odluci vodstva fakulteta, obustavljena do kraja tjedna.
Lotta continua
'Jedan svijet, jedna borba. Obrazovanje nije na prodaju', 'Znanje nije roba' i 'Radnici uz studente' neki su od natpisa koji krase zgradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ispred i unutar koje se i danas nastavila blokada studenata koji se bore za besplatno školovanje.
Iako je praznik rada pa se na fakultetu nema što blokirati jer nastave nema, nekoliko desetaka studenata svejedno se okupilo ne bi li pokazali kako je njihov bunt mnogo više od samog blokiranja nastave. Kao i proteklih dana, u predavaonicama fakulteta održavaju se radionice i predavanja, a priča se i o roštilju, te nastupu bendova podrške.
'Sa '71. nas povezuje samo mjesto događanja'
Studenti Filozofskog fakulteta žustro podržavaju i radnički prosvjed koji je započeo jutros na Trgu bana Jelačića, te se u povorci preselio u Maksimir. - Imamo svoja dva predstavnika na tom prosvjedu, koja će održati govor - kazala nam je jedna od studentica na Filozofskom.
'Buntovnici' s Filozofskog fakulteta prokomentirali su i nedavne izjave predsjednika Stjepana Mesića koji je kazao kako je 'poruka poslana na pravu adresu dovoljno ispunjenje cilja' te da ne treba dalje ustrajati, prisjetivši se studentskih prosvjeda 1971. godine u kojima je i sam sudjelovao.
- Da smo htjeli poslati poruku, poslali bismo pismo. Mi na '71. nemamo nikakve reference. Jedino što nas povezuje jest činjenica da se prosvjed događa na istom mjestu - poručuje jedan od organizatora studentske 'bune'.
Politolozi su bili osuđeni na propast
Atmosfera koja kola hodnicima samog fakulteta izrazito je opuštena, a osim radionica, studenti se druže i u kino dvorani gdje se prikazuju razni video materijali i dokumentarni filmovi. Doima se kako su već zaboravili ili kao da nisu bili niti iznenađeni s posustajanjem kolega s Fakulteta političkih znanosti, koji su jučer izglasali deblokadu. - Oni su imali dva bloka, to je odmah bilo suđeno na propast. No, ovdje je atmosfera dobra i mogu reći da se na Filozofskom nastavlja stabilna borba - mišljenja je naš sugovornik.
Jedina tema na koju je izostao komentar jest ona iz Splita, gdje su studenti tamošnjeg Filozofskog fakulteta primili prijeteće pismo potpisano sa 'Slobodni građani Hrvatske'.
Tonči Majica, sudac u mirovini se solidarizirao sa studentima
Skoro pola mirovine odnio kao pomoć studentima
ZAGREB – Među pripadnicima starije generacije također ima onih koji smatraju kako treba poduprijeti studentsku borbu za socijalnu državu. Gestu vrijednu svakog poštovanja napravio je Tonči Majica, inače sudac u mirovini. Naime, Majica je od svoje mirovine od dvije tisuće petsto kuna odvojio tisuću i odnio studentima koji već više od deset dana blokiraju zagrebački Filozofski fakultet, kako bi se izborili za pravo na besplatno obrazovanje.
– Bio sam jedan od sudionika događaja iz '68. godine, i ovo što se događa me podsjetilo na moju mladost. Osjetio sam da nešto moram napraviti, naime, idemo na dno i izgubiti ćemo državu ako se nešto ne promijeni u slijedećih pola godine, kaže Majica. No, istaknuo je, novac uopće nije bitan.
– Odnio sam im taj novac za sokove i sendviče. Nije bitno da li je to tisuću ili milijun kuna. Njima treba podrška i solidarnost intelektualaca, novinara, radnika i političara, govori umirovljeni sudac, te naglašava kako njega i studente veže ista težnja.
– Studentskoj generaciji i meni zajednička je želja za pravednom i socijalnom Hrvatskom, u kojoj će vladati vladavina prava, zaključuje Majica.
Inače, Majica je pet godina obnašao dužnost suca Prekršajnog suda u Sisku, a prije toga je trideset godina radio kao odvjetnik. Bez posla ostao je prošle godine, kada ga Državno sudbeno vijeće nije trajno imenovalo na sudačku dužnost. Mnogi su tu odluku protumačili pritiskom naftnog lobija, pošto je Majica zbog zagađenja donio osuđujuću presudu protiv Ine.
Radnici trebaju slijediti model studentske pobune
- Skandalozno je da ljudi ne shvaćaju da se studenti mogu sami organizirati, da su sposobni za to. Ovo su novosti u hrvatskom društvu – kazao je dr. sc. Mate Kapović, viši asistent na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta, gostujuću u emisiji ''Nedjeljom u dva'' u kojoj se povodom studentske pobune razgovaralo o tome imaju li uopće mladi i obrazovani ljudi perspektive u Hrvatskoj.
Kapović je nekoliko puta tijekom emisije naglasio da ne govori u ime studentskog plenuma, već u svoje osobno. Politički je aktivist, kaže, postao prije nešto više od godinu i pol dana, protestirajući protiv ulaska Hrvatske u NATO, a onda se nastavio takav slijed okolnosti da danas podržava studente koji se bore za pravo na besplatno školovanje. Na Filozofskom fakultetu on je i predavač i student.
Porez na budale
- Školarine koje studenti plaćaju na fakultetima su porez na budale. Svi izdvajamo za školstvo, a kako porezi nisu smanjivani, plaćanjem još i školarine ispada da se plaća dva puta za istu stvar. Baš kao u zdravstvu, za koje su izdvajali naši djedovi, očevi, a izdvajamo i mi, no sad moramo još posebno plaćati. I meni je isprva bilo teško shvatiti u čemu je zapravo bit kad je riječ o školarinama budući da ih plaćaju oni koji studiraju za vlastite potrebe, a ne za državne. No, onda vidite da je takvih studenata koji studiraju za vlastite potrebe sada već 60 posto. Prije smo imali sustav u kojem nitko nije plaćao, a onda se postupno povećavao broj tih koji su morali plaćati s pet posto na sadašnjih 60 posto studenata. Studij bi trebao biti besplatan kao što je osnovno i srednjoškolsko obrazovanje – kazao je Mate Kapović.
Na pitanje Aleksandra Stankovića hoće li Senat uspjeti deblokirati fakultete, kako su odlučili u četvrtak, Kapović je kazao:
- Ne vidim kako bi se to moglo izvršiti budući da studenti ostaju u blokadi.
Ogradio se, doduše, da ne može govoriti u ime studenata osam gradova koji su se pridružili pobuni, ali može prema onome što vidi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje i gdje podržava studente.
- Meni se čini da studenti zasad ne odustaju od svojih zahtjeva. Nadam se da neće biti represivnih mjera prema njima. Mislim da su ljudi shvatili da studenti ne prosvjeduju za sebe, nego za buduće generacije i druge mlade, da bi imali pravo na obrazovanje. To je u interesu čitave Hrvatske. Vulgarni socijaldarvinistički sustav kakav je sad na snazi, a po kojem se mogu obrazovati samo oni koji imaju novca, bez obzira na sposobnosti, nije dobar za čitavo društvo.
Studenti mijenjaju sustav
Poziv predsjednika Stjepana Mesića da se vrate u učionice i prekinu blokadu jer su poslali poruku, Kapović smatra osnovnim nerazumijevanjem:
- Te blokade nisu otvoreno pismo, nego su studenti preuzeli inicijativu i mijenjaju sustav – pojašnjava Kapović.
Iako je komentirao nespretnost ministra Primorca, ne smatra ga onim koji odlučuje:
- Ne želim ulaziti na nivo osobnosti, ali mislim da je ono što je ministar napravio bilo nespretno. Prvo se nije javljao, a onda je dao ad hoc izjavu, pa je na kraju nje demantirao sam sebe s početka. Kazao je da ne odlučuje on, nego da zahtjeve treba uputiti Saboru koji mijenja zakone. Mislim da se možemo složiti da o tome odlučuje premijer – veli Kapović pa se još jednom javno čudi kako to da školarine rastu kad se ministar školstva i premijer diče time da se već pet godina zalažu da budu što niže.
Student studentu vuk
Posebno se osvrnuo na to kako linearni sustav naplate školarine uništava tradicionalni duh zajedništva među studentima, a to je vidio prije nekoliko dana na Arhitektonskom fakultetu gdje je uvedeno da su školarine oslobođeni izvrsni studenti, a ostali, zapravo, plaćaju za njih. To je, veli Kapović, dovelo do takve kompetitivnosti među studentima da jedni drugima ne žele pomagati oko zadaća ili posuđivati skripte.
Kapoviću posebno smeta razvoj neoliberalizma u svijetu – sustava koji njeguje povlašten položaj korporacijsko-poslovno-političkih elita, a na štetu radnika koji imaju u svijetu, kao i kod nas, sve manja i manja prava i primanja.
- Značenje je studentske pobune posebno u tome da su studenti pružili model kako bi se i druge društvene skupine pobunile. Sanader svakako dobro pacificira narod kad im kaže da nije najveći problem visina plaća, nego kako sačuvati radna mjesta. Pogledajmo što se zbiva s brodogradilištima. Nije slučajno da rade s gubitcima, to je zato da bi se mogla jeftino prodavati. Sada se zbog Europske unije mora privatizirati i Uljanik, naše jedino brodogradilište koje dobro posluje. Tu bi zapravo radnici trebali biti protiv privatizacije općenito i slijediti model studentske pobune. Radnici bi trebali shvatiti da im nitko neće pomoći ako si sami ne pomognu – pozvao je Kapović.
Bez glasa na lokalnim izborima
Na pitanje, pak, hoće li glasovati na lokalnim izborima i tako kroz aparat predstavničke demokracije utjecati na promjene u društvu, Kapović je kazao jasno 'ne'.
- Čini mi se da se tu ne može puno toga promijeniti, nego da je važnije raditi na vlast pritisak odozdo. Meni se gadi strančarenje, a mislim da bih se pokajao i ako bih glasovao za nekoga pa da taj dođe na vlast. Ne vidim u Hrvatskoj neku opciju koja bi se doista zalagala za interese većine – kaže Kapović.
I, naposljetku, vidi li mogućnost napredovanja mladih i obrazovanih u Hrvatskoj?
- Ne znam kako možemo napredovati. Jedino što nam je ostalo su zemlja i voda, a sad vidimo po Zakonu o golfu, da i tu zemlju gubimo - precizirao je.
Studenti Filozofskog fakulteta koji već 25 dana drže u blokadi svoj fakultet, na sinoćnjem plenumu dogovorili su kako kreću u javna istupanja. Tako je dogovoren za subotu prosvjedni marš od Trga bana Jelačića, način performansa kao i prosvjeda dogovorit će se danas na posebnom sastanku.
Odbijeni prijedlozi Fakultetskog vijeća
Također za danas su dogovorene i daljnje aktivnosti glede blokade, a pozivaju se građani da se okupe izgred zgrade Fakulteta kao i pred Ministarstvom obrazovanja u devet sati te da sa sobom ponesu molbe za besplatno školovanje.
Na sinoćnjem plenumu bilo je govora i ponuđenim modelima besplatnog studiranja, a odlučeno je kako ni jedan od ponuđenih modela ne ispunjava zahtjev studenata za potpunim javnim financiranjem obrazovanja. Plenum je odbacio i prijedloge povjerenstva Fakultetskog vijeća.
Radne skupine
Podsjetimo, prije devet dana, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac predložio je osnivanja radnih skupina dodajući kako će akademska godina 2010./11. imati zakonsko rješenje po kojemu će studenti koji ispunjavaju svoje obaveze u cijelosti imati besplatno obrazovanje. Oni koji "ispunjavanje obaveze", su oni koji imaju određeni broj ECTS bodova prema Bolonji, objasnio je tada Primorac ističući kako će radna skupina početi s radom, a zakon bi trebao biti gotov do akademske godine 2010./11.
Studenti se ne slažu s pojmom "izvrsnosti" te traže za sve jednake uvjete.
Kako je bilo na prosvjedu na Trgu bana Jelačića
Ne zanimaju nas obećanja, ona ništa ne vrijede
VIDEO
http://www.javno.tv/index.php?id=18106g16b872fc557
Tristotinjak studenata koji su zviždeći, udarajući u bubnjeve i uzvikujući parole nešto poslije 11 sati pristigli na zagrebački Trg ban Josipa Jelačića prosvjedujući za pravo na besplatno obrazovanje, gotovo da i nisu omeli redoviti ritam zagrebačke subotnje špice. Tek dvadesetak građana pridružilo im se pred plavom pozornicom ispred Zagrebačke banke plješćući kratkim parolaškim govorima na megafonu.
Nešto prije nadolazećih studenata s velikim transparentom ''Ispunite svoja obećanja – ostvarite društvo znanja'' tim je prostorom prošao i akademik Vladimir Paar nekim svojim putem, a stolovi kod ''Čarlija'' bili su krcati zagrebačkom elitom iz javnog života na uobičajenoj kavici.
Samo sat vremena za prosvjed
Prosvjednike su dočekali Spomenka Avberšek i Vilim Ribić, pregovarači Sindikata javnih službi, budući da su još u srijedu planirali da prosvjed bude zajednički. Kako su nakon potpisivanja sporazuma s Vladom, odustali i od štrajka i od prosvjeda, odlučili su prepustiti studentima svoju pozornicu i cjelodnevni termin na Trgu bana Josipa Jelačića. Sindikalci su ponudili studentima i svu drugu logističku podršku, no na plenumu je odlučeno da se odbije bilo kakva mogućnost da se ovlasti nekog trećeg da zastupa i govori uime studenata. Kao i dosad, na ovim prosvjedima, studenti se nisu predstavljali, i dalje žele izbjeći personalizaciju kroz vođe, a o svemu se i dalje odlučuje na plenumu.
Studenti su jučer odlučili i bez obzira na izostanak sindikata izaći na Trg, novinarima su najavili i performans, no od toga danas nije bilo ništa. Naime, sinoć je na plenumu od 20 do 23 sata na Filozofskom fakultetu iznesena informacija da se cjelodnevni termin sa sindikata ne može prenijeti na njih, te da im ostaje termin od 11 do 12 sati za koji su oni dobili dozvolu.
Parole na megafonu
Tako je oko 10.30 sati kolona krenula s Filozofskog fakulteta, Vukovarskom na Savsku pa Ilicom prema Trgu bana Jelačića, a tu su se sreli sa studentima s Fakulteta političkih znanosti koji su došli iz Lepušićeve.
Kako im je na raspolaganju bila tek ''gola'' pozornica, studenti su s megafonom izvikivali parole i pozvali građane da ih podrže. Iznijeli su informaciju da je njihov zahtjev za pravom na besplatno školovanje dobio podršku 80.000 građana, te da nastavljaju s blokadom Filozofskog fakulteta dok se ne ostvare njihovi zahtjevi. Uglavnom nezainteresiranim građanima dijelili su letke.
Minimalni uvjeti da se prekine blokada, zahtijevaju studenti, jest Uredba kojom se nadležni obvezuju platiti sve školarine za akademsku godinu 2009./10. te pokretanje procedure za izmjenu zakona kojim bi se osiguralo potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, na način da prijedlog ide na čitanje najkasnije na prvoj jesenskoj sjednici Sabora. Studenti traže hitno formiranje radne skupine za izradu zakona u kojoj će sudjelovati i predstavnici fakulteta, a očitovat bi se trebale i znanstvene i akademske institucije.
Nekih pola sata od dolaska na scenu prosvjednici su se sklonili s pozornice, te zadržali pod satom, nedaleko plavog Dinamovog šatora koji je privukao daleko veći broj zainteresiranih građana nego akcija za besplatno visoko obrazovanje.
"Strašna medijska blokada"
Antun Vujić, profesor na Filozofskom fakultetu i bivši ministar kulture prosvjednike je podržavao pljeskom:
- Ovo je jedan autentičan prosvjed, apsolutno opravdan i ja ću reći osobno iskreno ih podržavam. Ovo je možda jedna od najkvalitetnijih stvari koja se dogodila iza stvaranja stranačkog pluralizma u Hrvatskoj. Ovo je nakon toga autentičan izraz jednog organiziranog i smišljenog prosvjeda čija se sva načela mogu u potpunosti prihvatiti. Nažalost, medijska blokada je strašna i to samo pokazuje da su dio ovoga protiv čega se oni bore. Čitamo komentare u nekim dnevnim listovima, neću ih imenovati, koji su stravični. I od koga dolaze? - kazao nam je Antun Vujić, aludirajući na nedavni istup bivšeg vođe studentskih prosvjeda Ivana Zvonimira Čička u Jutarnjem listu.
Gledajući mladež na pozornici, Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti, kazao nam je kako su to mladi ljudi koji još nemaju iskustva u organiziranju prosvjeda.
Nezainteresirano građanstvo
- Ipak se to može bolje organizirati i poslati snažnije poruke. Mislim da je sad vrijeme da studenti kapitaliziraju ovo i da krenu s pregovorima. Imaju i pravdu i istinu u svojim rukama. Loše je, međutim, da nemaju veću podršku građana i drugih studenata, ali to je i inače ozbiljan problem Hrvatske da ljudi ne dolaze solidarno na ovakve stvari. Kao sindikati javnih službi mi ih podržavamo u njihovim zahtjevima, a što se tiče njihove taktike i metode… Oni odbijaju pregovore i doći će u situaciju kada će ta energija koju imaju polako početi kopnjeti. Tim prije što sam ja za vrijeme naših pregovora s Primorcem razgovarao nasamo oko toga i stekao sam dojam, on je spreman realizirati njihove zahtjeve - rekao je Ribić.
Spomenka Avberšek razočarana je nezainteresiranim građanima, a posebno zato što se ovi studenti sad bore za buduće generacije, za položaj znanja u Hrvatskoj, a to smo mi prerasli još prije desetak godina trebali odraditi i ne dopustiti da se na fakultete uvede naplata školarina.
Iako studenti ne dopuštaju da ih se politizira, nisu čak ni pozvali sindikalce na pozornicu da se obrate okupljenima, ovo dvoje pregovarača mnogi su dočekali s ovacijama, molili su ih za zajedničku fotografiju, jedan dobro nabildani dečko s Filozofskog ponudio je Ribiću da ga ponese ''piškalonca'' da ga svi bolje vide. U nelagodi, Ribić se zahvalio.
Idemo dalje s blokadom
Razgovarajući sa studentima, primjerice s Karlom s Filozofskog i Andreom s Fakulteta političkih znanosti stječe se dojam da su spremni na daljnju blokadu, koliko god je potrebno da se ispune zahtjevi.
Iako je na Fakultetu političkih znanosti blokada prekinuta odlukom većine, dio studenata odlazi i dalje na plenum na Filozofski fakultet, kao i oni s Akademije dramskih i likovnih umjetnosti ili Arhitekture.
- Filozofski fakultet je dovoljno velik i jak da se na njemu nastavi blokada i da ima utjecaja na javnost. Ne želimo vjerovati da će to što izmiču izbori, utjecati da se ova tema zanemari, jer ona je prevažna za čitavo društvo - poručuje Andrea koja se nada da će iz Ministarstva školstva sljedećih dana stići i najavljeni službeni predstavnici koji će sa studentskim radnim tijelom početi razgovarati.
Epilog? Komentari?
Šteta da je ova akcija nestala iz fokusa
"Ideas do not need weapons, if they can convince the great masses." - Fidel Castro
[FONT=Verdana]some amateur leftist songs written by me: Brand new one: TOUR DE MARXISM , Stalingrad battle song , Greet us in Havana, Bolshevik Girl
cover stuff: [/FONT] [FONT=Verdana]Partisan (Leonard Cohen), Working class Hero (John Lennon)[/FONT]
Jedan primijer dobro izvedene, spontano organizirane akcije
STUDENTI iz legendarne blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu sinoć, 10/11. 06. 2009, su došli podržati seljake u njihovoj borbi pred Ministarstvom poljoprivrede, a rezultat svega je nervozna reakcija policija prema blokiranju Vukovarske ulice i uhićenje jednog od prosvjednika.
Studentski marš Vukovarskom ulicom počeo je oko pola 1 sat u noći, a sastojao se u tome da je oko 200-tinjak okupljenih studenata koračalo ulicom i u dobroj mjeri ometalo promet koji je već i zagušen parkirani traktorima na jednom kolničkom traku.
"Došla je poruka preko mobitela u kojoj je pisalo da idemo dati podršku seljacima, a u njoj je stajalo i da ponesemo novac kako bi njima kupili hranu. Dio studenata je došao sa tuluma koji je bio organiziran na Filozofskom fakultetu dok su drugi došli iz noćnog izlaska ili od kuće", rekla je za Index jedna od studentica koja je sudjelovala u blokiranju Vukovarske ulice te je dodala kako su svi zajedno otišli na benzinsku postaju i s novcem koji su skupili kupili hranu koju su predali seljacima pred Ministarstvom i krenuli u svoj performans.
Oboružani transparentom na kojem je pisalo "Studenti uz seljake" u koloni koja je u ove noćne sate napravila gužvu na Vukovarskoj ulici studenti su skandirali "domaće mlijeko" i "blokirajte ulicu". Pridružilo im se i nekoliko seljaka koji su traktorima pratili kolonu i trubili u ove noćne sate.
"Pratilo nas je sedam, osam traktora koji su trubili, a njima su se pridružili i oni građani kojima smo zapriječili put", nastavlja studentica koje je najavila kako je ovo bio samo početak davanja podrške seljacima jer će se danas u 9, kada se kreće u pregovore s Vladom, okupiti još više mladih kako bi podržalo borbu traktorista.
Cijeli prizor pokvarila je policija koja je jednog od prosvjednika, za kojega smo saznali da je inače i mladić koji se bavi poljoprivredom te obnavlja staru hrvatsku kulturnu baštinu na svome imanju, izvukla iz skupine i stavila ga na stranu. Građani su mu pokušali pomoći i uvjeriti policajce da ga nije mudro uhititi, ali plavci se nisu dali te je nastalo i kratko naguravanje ispred Ministarstva gdje su "jake snage MUP-a" djelovale prema onima koji su ih pitali zašto privode mladića.
Policajci na terenu su tvrdili kako je odgurnuo prometni znak te je nakon upozorenja to još jednom učinio i da ga zbog toga privode, a nije imao niti osobnu iskaznicu. Prema riječima očevidaca uhićenja saznajemo kako je mladić prije nego je uhićen viknuo "dolje Vlada". Ubrzo se oko mladića skupilo desetak policajaca koji su građanima zapriječili put dok je stizao policijski kombi. Nakon pretrage mladića na način koji smo često vidjeli prije sportskih utakmica, on je odveden u kombi i odvezen u policijsku postaju.
U Policijskoj upravi zagrebačkoj nisu nam željeli reći zašto je mladić uhićen jer je "postupanje još uvijek u tijeku". No, to nije bio jedini incident u kojem je, u ovom inače vrlo mirnom prosvjedu studenata, sudjelovala policija. Nakon što su dva puta prošli krug Vukovarskom ulicom uz parkirane traktore, studenti su se zaustavili na raskrižju i pokušali ga blokirati na što je desetak plavaca upalo među njih nakon čega je trajalo desetominutno prijateljsko uvjeravanje da se maknu kako bi promet mogao nastaviti teći.
U tom naguravanju nitko nije uhićen, a specijalci su vrlo brzo studente pomaknuli na kolnik ispred Ministarstva. U tom trenutku uključili su se i seljaci od kojih su neki počeli psovati plavce i Vladu te vodeće hrvatske političare, a zamjerili su im zato što sprječavaju "djecu" da prosvjeduju. Broj policajaca stalno se povećavao, ali se cijela situacija ubrzo smirila te su studenti najavili kako će se u još većem broju okupiti danas u 9.
Predsjednik Udruge mljekara osječko-baranjske županije Ivica Miketek pozdravio je ovaj marš studenata Vukovarskom ulicom te je istaknuo kako je njegova udruga dala podršku blokadi fakulteta. "Mi smo poslali priopćenje u kojem smo izrazili podršku studentima kada je bila blokada i drago nam je što su oni došli podržati i nas u našim zahtjevima", rekao je za Miketek te dodao kako poziva sve da podrže njihovu akciju i blokiraju Zagreb.
Još slika na :
http://www.index.hr/vijesti/clanak/s...la/437487.aspx
Last edited by tvar; 11th June 2009 at 09:18.
