Prijedlozi JOSD-a za suzbijanje recesije
Zbivanja sa kraja 2008. i početka 2009. god. su samo kulminacija kolapsa neoliberalnog kapitalističkog sustava. Nažalost Bosna i Hercegovina, inače u vrlo teškom ekonomskom, socijalnom i političkom stanju, ovu recesiju nije dočekala uopće spremna. Krah privatizacije je očigledan, kao i nesposobnost i korupcionaštvo dobrog dijela onih koji rukovode ekonomskim, financijskim, socijalnim i društvenim odnosima u BiH. Nažalost, posljedice „upravljanja“ korupcionaša, nesposobnjakovića, podobnih, pohlepnika, osoba bez ikakve vizije, etike, morala i sposobnosti, te mnogobrojnih kvazi-menadjera i religijsko-nacionalnih fanatika osjećaju obični građani, posebno radnička klasa i ono malo što je još uvijek preostalo od srednje klase. Posljedice recesije moraju osjećati svi (posebno oni koji su za nju najviše i krivi), a ne one mase koje su u zadnjih dvadeset godina varane i ubijane, i od kojih se otimalo i uzimalo na najbezkrupulozniji način bez imalo morala i stida. Dovoljno je pogledati samo masovno otpuštanje radnika u mnogobrojnim privrednim i vanprivrednim kompleksima i stalno povećavanje poreza i taksi koje moraju plaćati građani.
Radi toga predlažemo sljedeće :
1. Ukidanje upravnih odbora i uvođenje radničkih upravljačkih institucija
Nemoralnim procesom prvo nacionalizacije društvene, samoupravne imovine, a zatim procesom njen privatizacije desila se po obimu ubjedljivo najveća pljačka građana i ovog naroda u historiji. Ključni element ova dva procesa pljačke je postojanje tzv. upravnih i nadzornih odbora preko kojih se uzurpira, a zatim pljačka nekadašnja samoupravna, društvena imovina. Radi toga predlažemo zakonsko ukidanje svih upravnih odbora koja su leglo kriminala, nepotizma, nesposobnosti, uhljebljivanja podobnih kadrova, crnih fondova a sve pod krinkom tzv. zakonitosti. Umjesto toga predlažemo uvođenje radničkih institucija : radničke skupštine svih zaposlenika i radničkog vijeća čije članove bira radnička skupština. Radničko vijeće preuzelo bi funkcije, prava i obaveze upravnih odbora.
2. Zaštita elekroenergetskih resursa
Bosna i Hercegovina ima dovoljno energetskih resursa da ostvaruje viškove u proizvodnji energije. Nažalost ovaj sektor danas se nalazi na udaru raznoraznih mešetara, tajkuna, kriminalaca i lobija koji imaju na umu samo osobno bogaćenje i dalje siromašenje građana kojima se nastoji oduzeti to bogatstvo. Električna energija se mora smatrati prvorazrednim nacionalnim blagom i interesom i kao takva ne smije doći u ruke lobističko – privatnih organizacija i grupa. Predlažemo da se u procesu ukidanja upravnih odbora ukinu i upravnih i nadzorni odbori Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede RS, Elektroprivrede Herceg- Bosne i umjesto njih imenuju radničke institucije. Isto tako stojimo na stajalištu da zbog esencijalne važnosti energetskog segmenta (teorijski električna energija pripada svim građanima) nijedna strateška krucijalna odluka koja se tiče statusa elektroprivreda ili elektroprijenosa ili korištenja viškova električne energije ne smije biti donešena bez pristanka radničkih institucija i potvrđivanja na referendumu građana. Ovim bi se eliminiralo petljanje korumpiranih vladinih struktura i raznoraznih mešetera, a načelo građanskog/narodnog suvereniteta bi dobilo na važnosti.
3. Pravo građana na profit Telekoma
Dok god tri telekoma imaju monopol na tržistu, njihov profit mora biti usmjeren i na opću dobrobit građana. Radi toga telekomi bi zakonski bili obavezni da određeni postotak profita izdvajaju i za potrebe obrazovanja, nauke, kulture i socijalne zaštite. Istovremeno bi se u monopolske telekome uvele i radničke institucije, a strateške krucijalne odluke po ove kompanije ne bi mogle biti donešene bez pristanka radničkih institucija i potvrđivanja na referendumu građana.
4.
Mreža auto-puteva je neophodna za BiH, ali dok ta mreža ne zaživi predlažemo da se veća pažnja posveti željezničkoj mreži. Bez obzira na eventualno postojanje auto-puteva, uporedo mora postojati i biti funkcionalna i profitabilna i željeznička mreža. Željeznice su danas radi interesa raznoraznih putnih, prevozničkih i trgovačkih lobija ostavljene na laganom izdisaju i vještačkom disanju. U željeznice treba uložiti dodatna sredstva kako bi se modernizirale, ukinuti raznorazne administrativne gluposti koje usporavaju prijevoz željeznicom (npr. sistem promjene lokomotive), osposobiti i pročistiti prugu. Izgraditi nove kilometre željeznice.
5.
Pristupilo bi se reviziji imovine stečene u procesu tranzicije i sve što je nelegalno (kriminal, ratno profiterstvo, korupcija) stečeno bilo bi oduzeto i preneseno u poseban Fond kojim bi se financirali kapitalni javni projekti ili davali povoljni krediti poduzetnicima.
6.
Revizija krivičnog zakonodavstva, pooštravanje sankcija za kriminalna djela. Ponovno uvođenje smrtne kazne kao preventivne mjere zastrašivanja. Za teška krivična djela (hladnokrvno ubistvo, svjesno i namjerno sakačenje, silovanje) ukinuti bilo kakve olakotne okolnosti (neuračunljivost, malodobnost). Izbacivanje iz sudskog sistema svih sudija i advokata sa dokazanom korumpiranošću ili diskriminatorskom pristranosti.
7.
Zaustavljanje politike segregacije, posebno u sferi obrazovanja. Više ne smiju postojati razredi formirani samo na osnovi religijske (tzv. nacionalne) pripadnosti. Segregacija i načelo diskriminacije mora biti ukinuto u svim segmentima društva. Ljudi mogu prosperirati i napredovati u službi samo na osnovi svojih sposobnosti i odgovornosti, a ne na osnovi neke religijske, nacionalne, rasne, polne, političke pripadnosti.
8.
Reforma javnog radio i TV sistema. Javni servis, ako već živi od pretplate, konačno mora zadovoljavati i potrebe građana u edukativnom, naučnom, kulturnom smislu, a ne zadovoljavati se šund (sapunice, reality shows) i dnevnopolitičkim programom. Najmanje 30 % sadržaja na javnim servisima mora biti odvojeno na obrazovni program. I drugi privatni medijski (elektronski i printani) servisi moraju imati najmanje 15 % edukativnog sadržaja u svome izdatom prostoru.
9.
Pod krinkom tzv. reforme naš obrazovni sistem, inače prilično oslabljen, je dodatno ruiniran. Vrši se centralizacija visokog obrazovanja i ukidanje njegove autonomije, ali i ubrzana birokratizacija i jačanje političke kontrole. Istovremeno i dalje stare, prevaziđene strukture drže pozicije u obrazovnom sistemu ne dozvoljavajući mlađim i sposobnijim kadrovima da napreduju. Radi toga je potrebno obrazovne i naučne institucije osvježiti većim brojeme mlađih kadrova. Stvoriti zakonske uvjete kojim bi se ukinule administrativne zapreke kojima se otežavalo napredovanje mlađih kadrova. Obrazovni sistem mora biti debirokratiziran i oslobođen ideološkog i nepotističkog pritiska.
10.
Ko god se više kretao po Bosni i Hercegovini mogao je uočiti da su velike površine plodnog zemljišta nekultivirane. Došlo je do potpune propasti domače poljoprivrede. Radi toga predlažemo donošenje novog argrarnog zakonodavstva.
11.
Vanjska politika se mora osloboditi sluganskog mentaliteta i popuštanja. Zašto prodavati nacionalno bogatstvo, zašto se saginjati pred trečerazrednim činovnicima EU ili UN. Dosta nam je više samoproglašenih bjelosvjetskih eksperata (a najobičnijih profitera). Reforme koje vršimo ne smiju biti samo zato da zadovoljimo birokrate iz Brisela, nego da nama bude bolje, a naš sistem efikasniji, progresivniji i produktivniji. Naši interesi uvijek moraju imati prevagu nad interesima koji dolaze iz vanjskog svijeta. Treba povratiti ponos i slobodu prilikom odlučivanja. Protivimo se bilo kakvom vojnom, blokovskom svrstavanju jer bi u tom slučaju bili samo nebitni, potrošni pijuni u igri velikih sila.
12.
Iz razloga evidentnog pada prirodnog priraštaja, totalnog raspada institucije porodice, procesa socijalne individualizacije predlažemo donošenje porodičnog zakonodavstva koje bi imalo revolucionarno značenje. Stara institucija braka i razvoda se ukidaju. Bračnom zajednicom se definira ugovorna veza na uzajamno saglasno i dogovoreno vrijeme muškarca i žene. Nakon isteka ugovornog vremena (najmanje 18 mjeseci, a najviše 10 godina), supružnici mogu da produže ugovor na novo vremensko ograničenje. Razvodne parnice više ne postoje, kao ni sam čin razvoda. Ugovor mora sadražavati pored privatnog usaglašavanja i javne obaveze propisane javnim porodičnim zakonodavstvom (u prvom redu djeca i njihov status; imovina; krivične i prekršajne odredbe). Ugovor ne može biti u protuslovlju sa primarnim načelima i općim zakonodavstvom. sa istekom vremenskog perioda, ugovorne obaveze kao i sam ugovor prestaju da važe. Ukoliko ugovor nije obnovljen, smatra se po automatizmu da je bračna zajednica prestala da postoji.
13.
Zalažemo se za donošenje Zakona o slobodi poimanja, izražavanja, savjesti i mišljenja o Vjeri i odnosu prema njoj. Ovim zakonom se konačno ukida monopol dogmatskih tzv. «tradicionalnih» religijskih zajednica nad građanima i omogučava im se po ovom pitanju njihova sloboda savjesti. Zakonom se kriminalizira svako prisiljavanje građanina na neku religijsku dogmu. Zakon zajamčuje punu slobodu svakog građanina u svome putu spoznaje Vjere i Boga, kao i na izražavanje te spoznaje bez ikakvih sankcija. Monopolski položaj ni u jednom segmentu života zajednice nema više nijedna religijska dogma ili institucija povezana sa njom kao njen predstavnik. Istovremeno se ovim zakonskim rješenjima predviđa i ukidanje vlasti svećeničke kaste i njihovo monopoliziranje religijskom sviješću naroda. Između čovjeka i procesa spoznaje Vjere, ako taj čovjek želi da ima vjerski ili religijski život, ne smije biti posrednika. Isto tako se ovim zakonom garantira pravo građanima na udruživanje po smislu zajedničkog izražavanja religijske ili vjerske svijesti. Posebno pitanje u sklopu ovoga problema predstavlja status imovine takozvanih tradicionalnih “religijskih zajednica”. Pitanje imovine tradicionalnih religijskih zajednica regulisati će se novim zakonom. Neshvatljivo je da pojedine grupe građana uzurpiraju ogromnu imovinu često neprocjenjivog duhovnog i kulturno-historijskog bogatstva i znaćaja.
14.
Zalažemo se za donošenje zakona kojim bi se spriječilo da u periodu recesije i krize, naš financijsko-monetarni sustav bude moneta za potkusurivanje. To bi značilo u prvom redu jasan zakon o bankama i bankarskom poslovanju. Zalažemo se da se financijske transakcije koje obavljaju institucije koje se financiraju iz javnih fondova ili buđeta Države, entiteta, kantona, distrikta Brčko, gradova Sarajeva i Mostara i općina obavljaju samo u bankama i financijskim ustanovama u javnom vlasništvu.


