Zbog krize, svakog dana, bez posla ostanu desetine hiljada radnika širom sveta
Bauk otpuštanja preti i Srbiji
Autor: M. Janjić
Beograd - Prema podacima Nacionalne službe zapošljavanja, u Srbiji zbog prekida rada na određeno vreme, sporazumnih raskida radnog odnosa, stečaja, likvidacija firmi oko 50.000 ljudi mesečno ostane bez posla. Istovremeno, oko 60.000 građana zasnuje radni odnos. Imajući to u vidu, zaposleni u Srbiji još nisu osetili svu žestinu globalne ekonomske krize koja u svetu već uzima danak. Ilustracije radi, ove nedelje je samo u jednom danu bez posla ostalo oko 70.000 ljudi širom sveta.
Branislav Čanak, predsednik Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost, u izjavi za Danas kaže da bi glavnu ulogu u odbrani prava radnika na posao trebalo da ima država.
- Kriza je samo jedan od izgovora poslodavcima da otpuštanjem radnika reše neke probleme u svom poslovanju. Ali, sindikati su tu nemoćni, jer zaštita prava zaposlenih na rad je obaveza države, koja raspolaže i odgovarajućim službama, mislim pre svega na inspekciju rada, koja izlazi na teren i utvrđuje da li su i kako povređena prava radnika. Problem je, međutim, što se rešenja ne poštuju, pa se ima utisak da su radnici prepušteni sami sebi. Slična situacija, kad je reč o položaju radnika i ostvarivanju njihovih prava, registrovana je samo u afričkim zemljama, šezdesetih godina prošlog veka, kada su te zemlje uspostavljale državnost - kaže Čanak i dodaje da država nema ambiciju da deluje profesionalno, odnosno da omogući funkcionisanje inspekcija rada, sudova i drugih organa.
Komentarišući sve češće prinudne odmore u firmama koje se, navodno, suočavaju sa teškoćama u poslovanju zbog svetske ekonomske krize Čanak podseća da ne bi trebalo da nas iznenadi ako i u Srbiji neke firme bankrotiraju, što je inače već zabeleženo u svetu. „I mada bi bankrotstvo, zahvaljujući pomoći države, moglo da bude prolongirano, na kraju će, ipak, tržište odrediti sudbinu svake firme“, tvrdi Čanak.
U Uniji poslodavaca Srbije ukazuju na činjenicu da su sezonski ugovori o radu uglavnom raskinuti i pretpostavlja se da je oko 5.000 radnika koji su na taj način bili angažovani ostalo bez posla. „To je prva, vidljiva posledica krize, mada na drugoj strani nema masovnih najava otpuštanja radnika, kao što je slučaj u razvijenim zemljama. Ipak, činjenica je da su neke velike kompanije, kao što je Ju es Stil ili pirotski Tigar, već poslale radnike na prinudni kolektivni odmor, dok su u nekim firmama u unutrašnjosti evidentirani i prvi otkazi „ komentariše za Danas Dragoljub Rajić, portparol Unije poslodavaca Srbije. Uz konstataciju da niko ne može precizno da prognozira koliko će kriza trajati, naš sagovornik ističe da će od težine problema koji budu „pritiskali“ poslovanje kompanija zavisiti i njihovi poslovni potezi. Unija poslodavaca predložila je krajem prošle godine mere, koje bi velikim kompanijama omogućile odloženo plaćanje poreza i doprinosa, što inače predstavlja značajan izdatak, jer premašuje 68 odsto zarade.
- Privreda Srbije ne bi trebalo da strahuje od efekata krize sličnih onim u razvijenim zemljama, ali bi trebalo da ima u vidu procene zemalja u okruženju. Tako je, na primer, Hrvatska u saradnji sa Svetskom bankom procenila da će ostati bez 145.000 radnih mesta, što bi stopu nezaposlenosti podiglo do 10 odsto. Jedan od razloga za skok stope nezaposlenosti u Hrvatskoj jeste vezanost za tržište Evropske unije, mada nije realno očekivati da će Srbiju zaobići taj trend. Treba, takođe, podsetiti da se domaće firme suočavaju i sa nedostatkom obrtnog kapitala, a jedna od novijih analiza pokazuje da prosečni obrtni kapital malih i srednjih preduzeća, koja zapošljavaju u proseku osam radnika, iznosi tek oko 5.000 evra, što nije dovoljno ni za kupovinu jedne mašine - upozorava Rajić.