mrki
28th August 2010, 14:39
Radnici stradaju na radnom mestu
28. avgust 2010. | 00:24 | Izvor: Politika
Beograd -- U poslednjih desetak dana u Beogradu dve smrtne i dve tee povrede na radnom mestu, pie "Politika".
Automehaničar Gradimir P. umro je poto je na njega u krugu preduzeća "Bora Kečić pala rampa prikolice teka oko 600 kilograma.
Zaposleni je, prema rečima arka Kosovića, direktora ove firme koja se bavi transportom specijalnog tereta, pripremao prikolicu za utovar kamiona kao i prethodnih dana.
"Pritisnuo je pogreno dugme i rampa na prikolici koja je stajala u vertikalnom poloaju pala je na njega. Nije mi jasno kako je to moglo da se dogodi. Bio je iskusan i vrsan majstor. Due od 30 godina je radio i do sada nije imao teih povreda, objasnio je Kosović.
To je druga smrtna povreda na radnom mestu u poslednjih desetak dana u Beogradu, a samo ove nedelje dve osobe su povređene na gradilitima. Krajem prole nedelje na placupreduzeća "Stankom, u Ulici kneza Vieslava, poginuo je M. M. kada je izgubio ravnoteu i pao s trećeg sprata viespratnice.
Pre dva dana improvizovana skela u Radničkoj ulici umalo da je kotala ivota Z. V. koji se stropotao dok je temovao zid. Najvie sreće imao je Nenad Petković, montaer reklama na velikim visinama, jer je preiveo pad sa sedmog sprata (oko 20 metara) zgrade biveg Saveznog MUP-a u Ulici kneza Miloa.
Vera Boić Trefalt, direktor Uprave za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva rada i socijalne politike, kae da su u ovom periodu godine nezgode najbrojnije i da je za njihovu učestalost sve čeće odgovorna improvizacija u obavljanju poslova.
"To znači da se ne potuje procedura propisana za svaku vrstu posla od rada na visini do branja sezonskog voća. Deava se da umesto skele građevinari koriste merdevine. Osim sredstava lične zatite svaki radnik mora da bude osposobljen za bezbedan rad. O tome sem njega moraju da vode računa i poslodavci i osobe zaduene za bezbednost i zdravlje na radu. Vano je i odravanje i proveravanje opreme, ali i redovna zdravstvene kontrola koja će potvrditi da li je neko sposoban za obavljanje određenih poslova, objanjava Boić Trefalt.
Međutim, u praksi mnogim poslodavcima nisu poznate odredbe Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu. Ne primenjuju ih kako iz neznanja tako i zbog toga to smatraju da mere zatite i bezbednosti predstavljaju samo troak.
Sve to dovodi do neeljenih posledica, a najčeći uzroci povređivanja su nenoenje opreme za ličnu zatitu, neosposobljenost zaposlenih za bezbedan rad, zadaci na neobezbeđenoj visini, iskopima i nepropisno montiranim skelama, nestručnost i nepanja zaposlenih i angaovanje neobučenih ljudi koji rade "na crno.
Povrede se obično deavaju u prvom satu ili pred kraj radnog vremena, a najučestalije su kod zaposlenih mukaraca između 36 i 55 godina.
"Sezonski radnici, zaposleni na određeno vreme, oni koji godinama obavljaju istu vrstu posla, i radnici na crno (22 odsto) najvie ginu. Neki prihvataju radne zadatke bez prethodnog upoznavanja tehnologije rada, a od poslodavaca često ne dobijaju zatitnu opremu poput rukavica, lemova, cokula sa tvrdim đonom i metalnom kapicom, pojaseva za vezivanje, zatitne naočare, objanjava Boić Trefalt.
Premda je zakonsko pravo svakog zaposlenog da odbije posao ukoliko utvrdi da je sredstvo kojim se slui neispravno, brojni radnici se na njega ne pozivaju. Ukoliko se ozlede povrede ne prijavljuju, ne tue nadređene kako bi izbegli dugotrajne sudske procese već se nagode oko naknade tete.
Kada dođe do povređivanja poslodavac je duan prema Zakonu o bezbednosti i zdravlja na radu da najkasnije u roku od 24 časa od nastanka, svaku smrtnu, kolektivnu, laku i teku povredu prijavi inspekciji rada i Ministarstvu unutranjih poslova.
On dostavlja izvetaj o povredi povređenom, kao i nadlenima za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu čega ozleđeni ima pravo na naknadu zarade u visini od 100 posto za vreme odsustva sa posla.
Ako inspektor utvrdi da je povreda nastala zato to poslodavac nije primenio mere iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu Republički zavod za zdravstveno osiguranje ima pravo da od poslodavca zahteva naknadu tete za trokove lečenja nastradalog i trokove naknade zarade zbog sprečenosti za obavljanje posla koje idu na teret RZZO.
Ova procedura kači osobe koje imaju zasnovan radni odnos. Neimari koji rade na crno ne mogu ostvariti ta prava, ali poslodavci su u obavezi da ih obuče za bezbedan i zdrav rad.
Za nesavesne poslodavce ali i radnike koji ne vode računa o bezbednosti na radu zakon je propisao novčane kazne koje se kreću od 10.000 do 1.000.000 dinara.
Globa za zaposlene koji ne koriste zatitne rukavice i opasač za rad na visini je između 10.000 i 20.000 dinara. Udar na dep najveći je za poslodavce i iznosi od 800.000 do 1.000.000 dinara, dok manja novčana kazna (400.000500.000 dinara) sledi preduzetnicima.http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=08&dd=28&nav_category=206&nav_id=454729
28. avgust 2010. | 00:24 | Izvor: Politika
Beograd -- U poslednjih desetak dana u Beogradu dve smrtne i dve tee povrede na radnom mestu, pie "Politika".
Automehaničar Gradimir P. umro je poto je na njega u krugu preduzeća "Bora Kečić pala rampa prikolice teka oko 600 kilograma.
Zaposleni je, prema rečima arka Kosovića, direktora ove firme koja se bavi transportom specijalnog tereta, pripremao prikolicu za utovar kamiona kao i prethodnih dana.
"Pritisnuo je pogreno dugme i rampa na prikolici koja je stajala u vertikalnom poloaju pala je na njega. Nije mi jasno kako je to moglo da se dogodi. Bio je iskusan i vrsan majstor. Due od 30 godina je radio i do sada nije imao teih povreda, objasnio je Kosović.
To je druga smrtna povreda na radnom mestu u poslednjih desetak dana u Beogradu, a samo ove nedelje dve osobe su povređene na gradilitima. Krajem prole nedelje na placupreduzeća "Stankom, u Ulici kneza Vieslava, poginuo je M. M. kada je izgubio ravnoteu i pao s trećeg sprata viespratnice.
Pre dva dana improvizovana skela u Radničkoj ulici umalo da je kotala ivota Z. V. koji se stropotao dok je temovao zid. Najvie sreće imao je Nenad Petković, montaer reklama na velikim visinama, jer je preiveo pad sa sedmog sprata (oko 20 metara) zgrade biveg Saveznog MUP-a u Ulici kneza Miloa.
Vera Boić Trefalt, direktor Uprave za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva rada i socijalne politike, kae da su u ovom periodu godine nezgode najbrojnije i da je za njihovu učestalost sve čeće odgovorna improvizacija u obavljanju poslova.
"To znači da se ne potuje procedura propisana za svaku vrstu posla od rada na visini do branja sezonskog voća. Deava se da umesto skele građevinari koriste merdevine. Osim sredstava lične zatite svaki radnik mora da bude osposobljen za bezbedan rad. O tome sem njega moraju da vode računa i poslodavci i osobe zaduene za bezbednost i zdravlje na radu. Vano je i odravanje i proveravanje opreme, ali i redovna zdravstvene kontrola koja će potvrditi da li je neko sposoban za obavljanje određenih poslova, objanjava Boić Trefalt.
Međutim, u praksi mnogim poslodavcima nisu poznate odredbe Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu. Ne primenjuju ih kako iz neznanja tako i zbog toga to smatraju da mere zatite i bezbednosti predstavljaju samo troak.
Sve to dovodi do neeljenih posledica, a najčeći uzroci povređivanja su nenoenje opreme za ličnu zatitu, neosposobljenost zaposlenih za bezbedan rad, zadaci na neobezbeđenoj visini, iskopima i nepropisno montiranim skelama, nestručnost i nepanja zaposlenih i angaovanje neobučenih ljudi koji rade "na crno.
Povrede se obično deavaju u prvom satu ili pred kraj radnog vremena, a najučestalije su kod zaposlenih mukaraca između 36 i 55 godina.
"Sezonski radnici, zaposleni na određeno vreme, oni koji godinama obavljaju istu vrstu posla, i radnici na crno (22 odsto) najvie ginu. Neki prihvataju radne zadatke bez prethodnog upoznavanja tehnologije rada, a od poslodavaca često ne dobijaju zatitnu opremu poput rukavica, lemova, cokula sa tvrdim đonom i metalnom kapicom, pojaseva za vezivanje, zatitne naočare, objanjava Boić Trefalt.
Premda je zakonsko pravo svakog zaposlenog da odbije posao ukoliko utvrdi da je sredstvo kojim se slui neispravno, brojni radnici se na njega ne pozivaju. Ukoliko se ozlede povrede ne prijavljuju, ne tue nadređene kako bi izbegli dugotrajne sudske procese već se nagode oko naknade tete.
Kada dođe do povređivanja poslodavac je duan prema Zakonu o bezbednosti i zdravlja na radu da najkasnije u roku od 24 časa od nastanka, svaku smrtnu, kolektivnu, laku i teku povredu prijavi inspekciji rada i Ministarstvu unutranjih poslova.
On dostavlja izvetaj o povredi povređenom, kao i nadlenima za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu čega ozleđeni ima pravo na naknadu zarade u visini od 100 posto za vreme odsustva sa posla.
Ako inspektor utvrdi da je povreda nastala zato to poslodavac nije primenio mere iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu Republički zavod za zdravstveno osiguranje ima pravo da od poslodavca zahteva naknadu tete za trokove lečenja nastradalog i trokove naknade zarade zbog sprečenosti za obavljanje posla koje idu na teret RZZO.
Ova procedura kači osobe koje imaju zasnovan radni odnos. Neimari koji rade na crno ne mogu ostvariti ta prava, ali poslodavci su u obavezi da ih obuče za bezbedan i zdrav rad.
Za nesavesne poslodavce ali i radnike koji ne vode računa o bezbednosti na radu zakon je propisao novčane kazne koje se kreću od 10.000 do 1.000.000 dinara.
Globa za zaposlene koji ne koriste zatitne rukavice i opasač za rad na visini je između 10.000 i 20.000 dinara. Udar na dep najveći je za poslodavce i iznosi od 800.000 do 1.000.000 dinara, dok manja novčana kazna (400.000500.000 dinara) sledi preduzetnicima.http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=08&dd=28&nav_category=206&nav_id=454729